Uvjeti korištenja stranica znanost.org.
Connect povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
 
   Edukacija  Gosti  Hrvatska  Inozemstvo  Osvrti  Posao  Razno  Znanost

 
Naslovnica    Linkovi   Urednik   O portalu   Pravila   Donacije Baza    Party    Gallery    E-Connect    WikiFF    Science Initiatives
 
Članovi
Korisničko ime

Lozinka

Remember me
Zaboravili ste lozinku?
Niste clan CONNECT-a?

Što je connect::portal?
Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj. Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)

Izdvajamo
Sustav moderiranja komentara

Kako kao clan Connecta mozete sudjelovati u moderiranju rasprava na Connect::Portalu.

Connect::Portal::Gosti

Predložite buduće goste Connect::Portala
Opširnije ...

Prijašnji gosti:

Akademik Ivan Supek
(opširnije)

Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)

Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)

doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)

Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)

Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne Zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize, osvrte, intervjue, ...

Prijašnji prilozi :
Promocija na PMF-u: cijena 2000 kuna!
Sliku prvog ekstrasolarnog planeta obradio hrvatski znanstvenik
Komunikacija znanosti - od industrijskog do informacijskog doba
Povratak znanstvenika iz dijaspore
Marin Soljačić dobitnik nagrade Adolph Lomb iz područja optike
Kultura plagiranja
Interview: Vjesnikovo novo ruho
BBCev Horizon
Dijalog povodom Projekta Družba-Adria o izvozu ruske nafte kroz Jadran
Transfer "know-how" vs. gomilanje informacija
Neuronski kôd - ulazak u Matrix
Ministarstvo znanosti i umjetnosti (drugi dio)
Razgovor sa Pavom Barišićem, tajnikom organizacijskog odbora Prvog kongresa hrvatskih znanstvenika
Ministarstvo znanosti i umjetnosti (prvi dio)
Službeno-neslužbeno sa FER-a
Planeti ponovo postavljaju pitanja
Interview sa Steven Squyresom, voditeljem znanstvenog tima Mars Rovera
Understanding Melodies of Cosmic Strings
Otkriva li Hubble nove planete?


Posao:  Kandidatura za PhD poziciju (oglaseno prije 2 mjeseca)

Gost Connect::Portala - ministar doc. dr. sc. Dragan Primorac   PDF  Print  E-mail 
Poslao/poslala: Dejan Vinković  
2005.04.04. 02:02
Postavite pitanje doc. dr. sc. Draganu Primorcu - ministru znanosti, obrazovanja i športa


Postovani clanovi Connecta,
zadovoljstvo mi je predstaviti vam gostovanje doc. dr. sc. Dragana Primorca (CV), ministra znanosti, obrazovanja i športa, te vas pozvati da postavite pitanja.
Ministar je pristao direktno odgovarati na vasa pitanja, te mu je za tu priliku otvoren privremeni login. Kao uvod u ovo gostovanje ministar je odgovorio na nekoliko opcenitih pitanja kroz koje je predstavljen rad ministarstva u proteklom razdoblju. Ovim putem zahvaljujem ministru i na gostovanju i na uvodnom interview-u.
Gostovanje traje do 18. travnja 2005.
04. svibanj 2005: Odgovori na sva postavljena pitanja nalaze se u komentarima #18 i #33

Buduci da je na ovom portalu bilo cesto govora o radu ministarstva, pretpostavljam da ce biti mnostvo pitanja. Stoga je bitno da vasa pitanja budu kratka i konkretna. Izbjegavajte dugacke "tokove misli" u kojima se izgubi jasnoca pitanja ili pak postavi mnostvo pitanja koje se mogu efektivno sazeti u jedno.

Dejan Vinković
Urednik Connect::Portala


1) Što smatrate najvažnijim potezima i rezultatima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa tijekom Vašeg dosadašnjeg mandata, osobito u domenama školstva i znanosti?

Na početku ističem da je sadašnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) nastalo spajanjem Ministarstava prosvjete i športa te Ministarstva znanosti i tehnologije. Navedenim spajanjem djelokrug rada MZOŠ-a povećao s područja visokog obrazovanja, znanosti i tehnologija za koje je bilo odgovorno Ministarstvo znanosti i tehnologija (sustav od oko 230.000 osoba) na cjelovit sustav obrazovanja, znanosti i športa gdje je MZOŠ sada odgovoran za sustav od približno 1.450.000 korisnika, uključujući cijelokupni predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski sustav, sustav visokog obrazovanja, te sustav znanosti, tehnologija i športa u Republici Hrvatskoj.

Ministarstvo je u prošlih godinu i 4 mjeseca u cijelosti promijenilo ustroj rada, tisuće stranica pravilnika, uredbi i zakonskih rješenja težeći prema sustavu upravljanja u kojem postoji jasna odgovornost svakog pojedinca. Nadalje, svjesni činjenice da je sustav državne uprave tradicionalni sustav koji se od svih segmenata društva najsporije mjenja, a istodobno težeći ka što većoj učinkovitosti poslovnih procesa, postupno smo odlučili uvoditi sustav upravljanja koji postoji kod velikih korporacija. Rezultat je da smo postali Ministarstvo koje je najdalje otišlo glede dobivanja međunarodnog certifikata ISO 9001:2000 tako da su trenutačno 4 uprave MZOŠ-a certificirane. Uključivanjem mladih ljudi u sustav, promjenila se i starosna struktura djelatnika MZOŠ-a, a većina novozaposlenih posjeduje međunarodno iskustvo ili su povratnici iz inozemstva. U rad MZOŠ-a sam uključivao ljude po sposobnostima i po želji da nešto naprave za Hrvatsku, a ne po političkim opredjeljima i to je koliko se god to činilo normalnim, prilično neuobičajeno za hrvatske prilike. Promatrajući segmente rada Ministarstva izdvojio bih sljedeće.

-Donesen je novi Državni pedagoški standard za predškolski uzrast koji se nije mijenjao od 1983. Njime se prvi put uređuje ustroj predškole koju bi polazila sva djeca u godini prije polaska u osnovnu školu i to ona koja nisu obuhvaćena redovitim programima predškolskog odgoja u trajanju od 250 sati godišnje.

-Priveden je kraju posao na izradi Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS-a) s ciljem rasterećenja učenika enciklopedijskih znanja, te razvoju nastave usmjerene prema učeniku, uvođenja učenika u istraživački orijentiranu nastavu, stjecanja trajnih i uporabljivih znanja, osposobljavanja za cjeloživotno učenje, te jačanja odgojne uloge škole. U izradu HNOS-a uključeno je oko 350 stručnjaka, a upravo ga recenziraju brojne znanstvene i sveučilišne ustanove. Nadalje, ove godine za učenje drugoga stranog jezika u osnovnim školama osigurano je 135.000.000 kn. Kako bi sva djeca po završetku osnovne škole u RH poznavala dva strana jezika tijekom 2003, 2004. i 2005. godine zaposleno je oko 1100 nastavnika. Zbog svega navedenog 2007. godine iz hrvatskih osnovnih škola izaći će prva generacija učenika koja je učila dva strana jezika, što predstavlja ogroman iskorak za hrvatsko školstvo! Uspješno smo u suradnji s lokalnom samoupravom, Ministarstvom zdravstva, roditeljima i nastavnicima razvili i promjenili model integracije djece oboljele od AIDS-a u hrvatske škole.

-Pokrenut je projekt uvođenja državne mature u srednjoškolski sustav, a uz tri voditelja, u rad na projektu je uključeno i 6 znanstvenih novaka koji će postati prvi kadrovi u RH educirani za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Konstituirano je Vijeće za praćenje uvođenja državne mature s istaknutim stručnjacima koji se bave navedenom problematikom. Istodobno u Saboru je gotovo jednoglasno donesen Zakon o nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja čijim se osnivanjem čini prekretnica glede objektivizacije vrijednosti sustava obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Nakon toga, hrvatski sustav obrazovanja se može uspoređivati s europskim. Cilj državne mature je standardiziranje i mjerenje izlaznih kompentencija učenika nakon završene srednje škole, a prema iskustvima zapadnoureupskih država postepeno će se i u RH ukidati sustav prijamnih ispita, koji su često neprimjereni i neobjektivni pri upisu na fakultete.

Sukadno praksom država EU, osnovana je Agencija za strukovno obrazovanje koja ima ključnu ulogu u promjeni starih i nesvrhovitih programa strukovnih škola kako bi se učenici bolje pripremali za svijet rada i nastavak obrazovanja. Posebice ističem da su po prvi put u RH, osigurana sredstva za implementaciju akcijskog plana cijeloživotnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj koji započinje s primjenom tijekom 2005.

Glede sustava visokog obrazovanja i znanosti iznimno važno je bilo donošenje izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 2004 (prilikom izglasavanja gotovo je postignut konsenzus). Premda je spomenuti Zakon, usvojen 2003. godine, stvorio preduvjete za unapređenje sustava visokog obrazovanja i znanosti i njihovu prilagodbu europskim standardima, nije bio dovoljno razrađen i realističan u provedbenim rokovima pa se od početka mojega mandata nametnula potreba za izmjenama i dopunama Zakona. Ovdje posebno naglašavam da su moji prethodnici prof. Kraljević i prof. Flego stvarali preduvjete kako bi se mogli pokrenuti snažni reformski potezi kojih smo ovih dana svi svjedoci.

U području visokoga obrazovanja, a u suradnji s Rektorskim zborom, intenzivno radimo na provedbi Bolonjskog procesa, te materijalnom i kadrovskom osnaživanju visokoškolskih ustanova. Po prvi put u Hrvatskoj su konstituirana sva tijela nužna za pokretanje reforme sustava obrazovanja i znanosti, a uključuju Nacionalno vijeće za znanost, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje te Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Postignut je konsenzus unutar akademske zajednice glede provedbe Bolonjskog procesa, najveće reforme sustava visokog obrazovanja od 1945. Trenutačno provodimo vrednovanje 1050 prijedloga studijskih programa prilagođenih načelima Bolonjskog procesa, te smo u taj ogroman i zahtjevan projekt uključili sve kapacitete Ministarstva, ostalih nadležnih tijela i akademske zajednice. Usporedno se provode i pripremaju brojne tribine, prezentacije i seminari usmjereni što boljem informiranju studenata, nastavnika i šire javnosti o ciljevima i promjenama koje nam donosi ova reforma. Kako provedba Bolonjskog procesa znači i podizanje kvalitete nastave te smanjenje omjera nastavnik/student (koji je sada i do 2 puta viši nego u EU) odobrili smo sredstva za zapošljavanje 400 nastavnika na hrvatskim sveučilištima, a dio novih nastavnika će doći iz redova znanstvenih novaka.

Što se tiče materijalnog ulaganja u institucije valja spomenuti kredit od 490.000.000 kn koji smo osigurali za izgradnju Sveučilišnog kampusa u Rijeci.

U području znanosti prioritet je također kadrovsko osnaživanje znanstvenih institucija pa je tijekom prošle godine zaposleno blizu 600 znanstvenih novaka, a tijekom 2005. godine planiramo zaposliti još 250 znanstvenih novaka. Osigurali smo i sredstva za nakon duljeg vremena nezapošljavanja otvaranje novih radnih mjesta na znanstvenim institutima (najviše na R. Boškoviću). Nadalje, posebno izdvajam tehnologijske projekte kojima je cilj spajati znanost i tehnologije s gospodarstvom i gdje se očekuje da jedan dio projekata završi u proizvodnji. Za financiranje je prihvaćeno oko 250 projekata, od kojih je oko 140 projekata završeno, a 11 pripremljeno za proizvodnju i 9 za uslužne djelatnosti, te je 40-tak projekata u pripremi za komercijalizaciju. Za ove projekte tijekom zadnje tri godine utrošeno je približno 190.000.000 kn (uključujući vlastita poticajna sredstva institucija koje su krenule u ovom smjeru). Poslovno-inovacijski centar BICRO d.d., tvrtka koju je osnovala Vlada RH, a koja je nadležna za osnivanje i razvoj na znanju utemeljenih poduzeća, u ove je svrhe u zadnje tri godine odobrila projekata u iznosu 115.392.000 kn.

Pokrenuta je intenzivna suradnja s brojnim međunarodnim institucijama, a ovdje posebno ističem posijet djelatnika MZOŠ-a i hrvatskih znanstvenika Weizmann Institute of Science, Tehnion-Israel Institute of Technology te uskoro Max Planck Institutu. Tijekom niza susreta s ministrima Austrije, Nizozemske, Slovenije, Norveške, Mađarske isticana je potreba vanjskog vrednovanja znanstvenih institucija te do konca godine na našu inicijativu započinjemo sustavno vrednovanje znanstvenih instituta u RH, počevši s Institutom Ruđer Bošković. Nadalje, u tijeku su intenzivni radovi na na MEDILSu, a u Hrvatskom Zagorju (Sv. Križ Začretje) započeli smo projekt osnivanja Instituta za informatičku inovaciju, koji bi trebao postati centrom izvrsnosti iz područja telekomunikacija, interneta, medijskih sustava i računarstva.

Važnim potezom u mom mandatu držim pokretanje niza odvojenih projekata „priljeva mozgova” (brain gain). Ovdje mislim na projekte povratka hrvatskih studenata i znanstvenika u zemlju, ali i umrežavanja s hrvatskom akademskom i znanstvenom dijasporom kako bi oni koji žive u inozemstvu mogli aktivno sudjelovati u radu naše akademske zajednice i pridonijeti njezinu razvoju. Najveći je poticaj bio Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva, održan u Zagrebu i Vukovaru u studenom 2004. Kongres je okupio preko tisuću znanstvenika i znanstvenih novaka, te predstavnike gospodarskog i političkog života. Kongres je urodio konkretnim oblicima zajedničke znanstvene suradnje i vrijednim prinosima strategiji razvoja znanosti i gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Temeljem zaključaka Kongresa pokrenuli smo povratak znanstvenika na hrvatska sveučilišta, te trenutno primamo konkretne prijedloge sa svih pojedinih sveučilišta, nakon što su oni učinili potrebne evaluacije.

Jednako je važna i suradnja s Nacionalnom zakladom za znanost, obrazovanje i tehnologijski razvitak, putem koje smo također pokrenuli projekte povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva te suradnju na kolaborativnim projektima.

Upravo ovih dana dovršili smo dugo očekivani Zakon o športu kojim se utvrđuje Nacionalni program športa za razdoblje od 4 godine. Rješava se odnos amaterskog i profesionalnog športa, definira se status športskog dioničarskog društva (prema zakonu o trgovačkim društvima) čime bi se riješila pitanja vlasništva klubova, rješava se pitanje menadžera u klubovima, uređuje se šport djece i mladeži, rješavaju se status, prava i obveze kategoriziranih športaša, uređuje se zdravstvena zaštita športaša, određuju se izvori financiranja športa, upravni inspecijski i stručni nadzor, te kazne za prekršaje u športu.

2) Što smatrate da su bili najveći problemi u radu Ministarstva tijekom Vašeg mandata i jesu li neke od aktivnosti ili projekti polučili rezultate ispod Vaših očekivanja?

Zasigurno je najveći problem koji smo morali rješavati u hodu bio uspostavljanje jedinstvenog Ministarstva. To je dovelo do promjena Uredbe o unutarnjem ustroju, niza kadrovskih nadopunjavanja, postavljanja novoga jedinstvenog sustava financiranja i paralelne organizacije vođenja objedinjenoga sustava.

Kao najteži problem ističem enormne dugove koje smo naslijedili prilikom preuzimanja Ministarstva u ukupnom iznosu od oko 350.000.000 kn. Najvažniji su dugovi:
- obveza na temelju potpisanog Aneksa kolektivnog ugovora iz 2001. čime se Ministarstvo tereti za oko 210.000.000 kn (pravo na regres je ostvarilo oko 18.000 zaposlenika),
- obveza iz Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama za smjenski rad u srednjoškolskim ustanovama u iznosu od oko 90.000.000 kn, te Božićnica za 2000. i 2001. što zajedno iznosi otprilike 50.000.000 kn.

Zbog navedenih dugova dio je škola bio blokiran. Premda sredstva nisu bila planirana u proračunu, dio obveza ipak smo uspjeli riješiti.

Jedno od temeljnih pitanja koja su predmet trenutačnih pregovora jest povećanje materijalnog standarda zaposlenih u sustavu znanosti i obrazovanja.

3) Koji su najvažniji planirani potezi i odluke pred Ministarstvom u nadolazećem razdoblju u domeni znanosti i školstva?

Trenutačno smo u završnoj fazi izrade strateškog dokumenta pod nazivom Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005-2010. koji su vrednovali stručnjaci Svjetske banke i dali vrlo pozitivno mišljenje. Dokument bi trebao biti spreman za potpis u lipnju 2005. Program predviđa kredit u iznosu od $ 85.000.000 s kojim bi se osnažili reformski potezi u cijeloj vertikali obrazovanja.

Tijekom naredne 3 godine planiramo u nekoliko gradova kroz suradnju s lokalnom samoupravom izgraditi školske objekte te ih na taj način pretvoriti u prve gradove u RH s jednosmjenskim radom.

U završnoj su fazi izrade izmjena i dopuna Zakona o osnovnom i Zakona o srednjem školstvu. Sutra na otoku Drveniku pokrećemo projekt „pametne ili interaktivne ploče” s kojim ćemo osigurati naobrazbu na daljinu što je posebice značajno za obrazovanje na otocima.

Pri kraju je izrada i novog Zakona o udžbenicima koji bi trebao riješiti brojna pitanja koja više od desetljeća muče roditelje, nastavnike i djecu, a tiču se broja udžbenika po pojedinom predmetu, period trajanja udžbenika itd.

Od prekosutra krećemo s umrežavanjem studentskih domova u gigabitnu mrežu što je iznad prosječnog europskog standarda, a na taj način sve studentske sobe će imati izravne priključke na CARNET.

U suradnji s Matičnim odborima i Područnim znanstvenim vijećima radimo na postavljanjima kriterija izvrsnosti za svako znanstveno područje, ali i ona multidisciplinarna, a tiču se evaluacije rada znanstvenika, njegovo objektivno napredovanje, evaluacije znanstvenih projekata i slično.

Trenutačno s Ministarstvom unutarnjih poslova pregovaramo o zemljištu u u Zagrebu (u krugu Policijske akademije) gdje bi pokrenuli izgradnju novoga studentskog doma s oko 1400 ležaja.

U završnoj je fazi i izrada studija za pokretanje Veleučilišta u Kninu i Vukovaru koja bi kvalitetom, atraktivnim studijskim programima bili pokretač obrazovanih procesa ali i razlogom ostanka mladih na tim rubnim područjima RH.


Komentari (clanova koji su komentirali: 26)
Komentara po autoru:    5 4 3 2 2 1 1 1 1 1    1 1 1 1 1 1 1 1 1 1    1 1 1 1 1 1

#1: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-04 14:16:25
Vjerujem da ce biti puno pitanja, pa cu postaviti samo dva: 
1. Kakav ce biti status magistara znanosti od iduce sk. godine? Da li ce to biti zakonski valjano zvanje? Zasto ste magistre znanosti i one koji su trenutno na mag. studijima, clankom 45 st. 5 Zakona iz srpnja 2004, ostavili na milost i nemilost fakulteta? Npr. EFZG je prije mjesec dana objavio natjecaj za doktorski studij koji nije u skladu s bolonjskom deklaracijom. Hoce li biti nekakvih sankcija za takve fakultete? 
 
2. U svom izlaganju o tome sto je MZOS dosada napravio i sto planira napraviti nigdje ne spominjete integraciju sveucilista. Smatram da nikakva ozbiljna reforma bez toga ne moze uspjeti. Imate li konkretan plan integracije sveucilista? Htjeli bi cuti rokove.  
 
Zahvaljujem. 


#2: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-04 16:35:20
Stovani ministre, kako Ministarstvo misli rijesiti zaposljavanje znanstvenih novaka koji su u meduvremenu doktorirali i ispunili sve uvjete za izbor u znanstvena zvanja, buduci u institucijama nema dostatan broj slobodnih radnih mjesta? 
Zahvaljujem


#3: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-04 17:09:25
Postovani ministre Primorac, 
 
na stranicama Ministarstva 22. ozujka pojavila se informacija: 
"Opoziv javnog poziva za podnosenje prijava prijedloga 
istrazivanja u okviru znanstvenih projekata". 
Ta vijest se cini prilicno znacajnom. Da li ocekujete da ce  
zavrsna izvjesca i ocjene prijedloga novih projekata dovesti  
do restrukturiranja u financiranju pojedinih projekata u smislu 
radikalnih rezova, ili znatnih povecanja sredstava za pojedine 
projekate. Takodjer, da li ocekujete da ce "prijelazno"  
razdoblje, koje ce prema toj odluci uslijediti, izazvati "vakuum" 
i zastoje u pojedinim procesima koje Ministarstvo podrzava, 
poput primjerice "brain gain" inicijativa koje ste spominjali. 
 
Vezano uz inicijative za stvaranje novih grupa povratkom 
kvalitetnih znanstvenika iz inozemstva, da li Ministarstvo 
ima osigurana konkretna sredstva koja ce usmijeriti na  
formiranje takvih grupa, ponajvise potrebne opreme, sto u 
odredjenim slucajevima mogu biti znatni iznosi. 
 
Uz srdacan pozdrav unaprijed zahvaljujem na odgovorima.


#4: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-04 19:25:07
1. Koji su konkretno danas, i koji ce u srednjorocnom i dugorocnom razdoblju biti prioriteti hrvatske znanosti na kojima ce se koncentrirati sredstva, ljudski i svi ostali resursi (jasno je da ne mozemo svugdje biti kompetitivni)? 
2. Koje su konkretne mjere kojima cete ne samo pokusati vratiti nase znanstvenike iz inozemstva nego i zadrzati nase mlade i potencijalno izvrsne znanstvenike u domovini (uz mjere u pitanju 3.)? 
3. Kada ce Hrvatska naci nacina da se prikljuci Europskim znanstvenim projektima poput European Organization for Nuclear Research - CERN, European Synchrotron Radiation Facility – ESRF, European Space Agency – ESA, a sto ce nasim mladim talentima omoguciti prigodu da 2-3 godine rade i uce vani da bi onda, obogaćeni znanjem i iskustvom, potaknuli napredak u nasim znanstvenim ustanovama? 
4. Kojim konkretnim mjerama (npr. poreznim olaksicama) cete potaknuti suradnju znanosti i gospodarstva? 
5. Koliko i kako se odmaklo kod nas sa programima e-learniga i cjelozivotnog obrazovanja? 
6. Koliki se broj patenata registrira kao rezultat rada na nasim Sveucilistima (tu naravno ne mislim na ionizatore zraka i slicna "postignuca"), i kojim konkretnim mjerama ga namjeravate povecati? 
7. Kako namjeravate poticati ugled znanosti u hrvatskoj javnosti i medijima? 
8. Kada ce Hrvatska imati prigodu postati punopravni clan EU Framework programa? Buduci da se projekti iz te sfere financiraju u pravilu od EU sa 50%, gdje ce sustav znanosti u Hrvatskoj generirati preostalih 50% (radi se potencijalno o milijunima Eura)? 
9. Kada ce osoblje MZOS odgovarati na upite koji im pismenim (ukljucujuci e-mail) ili usmenim putem dostave clanovi hrvatske akademske zajednice (danas je, nazalost, to vrlo rijetko slucaj)? 


#5: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-06 00:18:26
Uz odobrenje autora komentara maknuo sam ovaj komentar #5 jer je zbog tehnicke greske bio identican komentaru #4. 
Urednik 
Dejan Vinkovic


#6: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-05 01:49:13
U svim vlastima koje smo imali vladao je princip "uravnilovke". 
Koja bi bila prema Vasem misljenju pravedna naknada za mladog doktora koji se uspjesno bavi znanoscu i ne honorarci.  
 
Problem evaluacije znanstvenog rada je knjucno ali se treba provoditi sustavno tijekom citavog projekta? Kako cete to postici? 
 
Koja su budzetska sredstva kojima raspolazete za financiranje patenata proizaslih iz znanstvenog rada 
 
Koliko strucnjaka u MZOS poznaje patentno pravo i njegove subtilnosti?


#7: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-05 10:17:32
Gospodine ministre! 
 
Planira li MZOS pokretanje nekih novih programa za suradnju i potporu znanstvenika u hrvatskim tvrtkama (uz HITRU, POSTODOC, možda još nekoliko drugih za koje ne znam)? 
 
Ili općenitije, kakve su smjernice i namjere Ministarstva u razvoju novih programa buduće suradnje akademskih i znanstvenika u gospodarstvu Hrvatske? 
 
Zahvaljujem!


#8: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-05 11:37:47
Poštovani ministre,  
 
najljepše zahvaljujem što ste se odazvali na ovo gostovanje. 
 
U nekoliko navrata je na ovom Portalu naglašena potreba stvaranja prioriteta hrvatske znanosti koji bi onda bili primjereno vrednovani i financirani. Npr. konkretan i lijepo napisan strateški dokument Nacionalne Zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske utvrdio je sljedeća znanstvena područja kao prioritetna: informacijske znanosti, biotehnologija, novi materijali i novi proizvodni procesi, znanost o okolišu i održivi razvoj, te sociokulturna tranzicija iz industrijskog u društvo znanja. Slično je najavio i novi ravnatelj IRB-a prof.Žinić u definiranju rada IRB-a. 
 
Da li će MZOŠ slijediti prioritete koje je definirao NZZ ili će postaviti svoje prioritete (ili ih uopće neće biti)? Ako će biti posebnih MZOŠ prioriteta, koji će kriteriji i argumenti biti odlučujući u odabiru takvih prioriteta?  
 
Najljepše zahvaljujem, 
Damir Kovačić


#9: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-05 15:49:47
Postovani ministre, 
 
naveli ste kako se trenutno provodi vrednovanje predlozenih programa studija prema Bolonjskoj reformi. Zanimaju me sljedeci detalji: 
 
1. Mozete li nam detaljnije reci koji su to kriteriji za vrednovanje te sto ce se desiti sa onim fakultetima koji ne zadovolje te kriterije (postoje li kakve sankcije)? 
 
2. Koliko ce se inzistirati na 3+2 formi, odnosno hocete li dopustati i 5+0 formu studija i ako da, zasto? 
 
3. Mislite li nastaviti s vrednovanjem tih programa i fakulteta u sljedecih npr. 5-10 godina na razini MZOS-a kako bi se utvrdila ta bolja kvaliteta programa? I opet, hoce li postojati kakve sankcije za fakultet u slucaju da ne zadovolje kriterije kvalitete i/ili izlaze iz zadanih okvira programa na stetu studenata? 
 
Unaprijed hvala na odgovorima!


#10: Status ljudi zaposlenih na reformska (od(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-06 09:02:41
Postovani gosopdine Ministre, 
 
Prije dvije godine je pokrenut program zaposljavanja (mahom mladih) ljudi na hrvatske institute i sveucilista. Ta su stvorena radna mjesta tada nazvana reformskim, a sada se nazivaju razvojnim. Iz vlastitog primjera znam da cinjenica da sam zaposlen u cilju reforme (odn. razvoja) jednog hrvatskog sveucilista ne igra nikakvu ulogu u smislu dobivanja pozitivnog ili negativnog odgovora na projekt poslan na recenziju u MZOS ili dobivanja sredstava za nabavku laboratorijske opreme. Dakle, uvjeta za znanstveno napredovanje pojedinca nema, a istovremeno su nametnuti vrlo strogi uvjeti za (re)izbore u zvanja. Kakvu politiku MZOS kani nastaviti prema tim ljudima: dosadasnju u kojemu covjek treba biti sretan da uopce ima radno mjesto ili razvojnu u smislu pruzanja uvjeta za njihov (i hrvatski) znansveni napredak? 
 
Srdacan pozdrav, 
Ante Bilusic


#11: brain gain, priznavanje diploma(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-06 14:44:01
Poštovani ministre, 
Naveli ste kako : 
Važnim potezom u mom mandatu držim pokretanje niza odvojenih projekata „priljeva mozgova” (brain gain). Ovdje mislim na projekte povratka hrvatskih studenata i znanstvenika u zemlju..." 
 
Međutim nije mi jasno tko spada u kategoriju studenata povratnika? da nije opet priča o dijaspori u igri? Spada ju li tu i studenti koji su isli samo završiti magisterij i doktorat na stranim sveučilištima te se vratili nakon toga u Hrvatsku? Po kom kriteriju birate studente povratnike koji ulaze u te projekte, te na koji način im se nostrificira diploma, jer znam kao netko tko je magistrirao na stranom sveučilištu da je proces nostrifikacije složen, a na kraju se umjesto priznavanja znanstvenog statusa u večini slučajeva dobiva stručni, bez obzira što je i program i sam završni rad na višoj znanstvenoj razini od one u Hrvatskoj?! 
 
Kako student povratnik, koji je samo završio magisterij ili doktorat na stranom sveučilištu može dobiti mjesto u znanstvenoj instituciji, koji je kriterij odabira? 
 
Unaprijed zahvaljujem na odgovorima 
Dunaj Bonacci Skenderović 
 


#12: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-06 17:51:40
Gospodine Ministre, 
 
Iako je moj popis pitanja (#4) najduzi, ipak moram dodati jos dva pitanja: 
10. Da li/kada se u hrvatski sustav znanosti namjerava uvesti status post-doca, sto bi izvrsnijim dr. sc. omogucilo da ostanu u sustavu znanosti dok ne dobiju prigodu natjecati se za znanstveno-nastvano zvanje (uz, naravno, pruzanje vrlo kompetentne i motivirane radne snage koja bi poslodavca, dakle drzavu, malo kostala). 
11. U medijima, ovdje na portalu, a i samo MZOS se bavilo takvim slucajevima, anonimni pojedinci ili kvazi-intelektualci (vidjeti najnoviji primjer u Novom listu od 04. 04) si dozvoljavaju omalovazavanje pa cak i vrijedanje nekih uglednih djelatnika akademske zajednice u Hrvatskoj. Iako sam ja bio misljenja da takve osobe treba jednostavno ignorirati, jer ne zasluzuju da stanu u istu recenicu sa navedim uglednim profesorima, ipak mozda Ministarstvo i svi mi iz akademske zajednice trebamo naci nacina da tekve pojedince identificiramo i izoliramo/iskljucimo iz akademskog kruga i pristupa medijima. Koje je Vase osobno misljenje o ovom problemu?


#13: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-06 17:56:06
Evo ovdje link na Novi List spomenut u #12.


#14: REforma ponasanja prije reforma skolstva(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-07 16:24:41
Postovani gospodine Ministre, 
 
Moje pitanje je vrlo jednostavno i direktno.  
 
Kada cete uvesti OBAVEZNO i anonimno ocjenjivanje profesora od strane studenata na sveucilistima u Hrvatskoj? 
 
Vi ste bili u USA i znate da prakticki na svakom sveucilistu u USA studenti anonimno ocjenjuju svoje profesore i da te ocjene imaju veliku tezinu.  
 
Ja sam 6 godina predavao na privatnom sveucilistu u New Yorku i tokom jednom semestra dva puta sam bio anonimno ocjenjivan od strane studenata i svaki puta nakon takove ankete sam sa sefom katedre prosao kroz evaluaciju i komentare i prodiskuirao ih. 
 
U Zagrebu cujem da profesori na nekim fakultetima ne dolaze po 6 mjeseci na fakultet, da su drustveno angazirani, u raznim odborima i slicno i da ih nikada nema na fakultetu, pa cak i onda kad bi trebali imati konzultacije, ispite, predavaja i slicno. Kada cemo to dovesti u red? Mislim da je to vaznije od Bolonjske ili bilo koje druge reforme. 
 
U USA obrazovanje je busines koji se placa $15-25 tisuca godisnje i tu profesor ima manje prava od studenata koji za taj novac sa pravom traze i dobivaju dobru uslugu. 
 
Sveucilista nisu tu zbog profesora da imaju titule i da se njima kite, a nista ne rade, vec zbog studenata koji bi trebali steci znaje i iskustva, pa je red da onda studenti i evaluiraju profesore i njihov rad. Ako tri generacije studenata u anonimnim anketama kazu da profesor N.N. ne valja, ne dolazi na predavanja i da ga nema, onda ocito da tu ima neceg i da se nesto treba mijenjati.


#15: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-08 13:49:39


#16: zapošljavanje znanstvenih novaka(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-08 14:02:57
Poštovani gospodine minisstre, 
 
1. Sadašnji način zapošljavanja znanstvenih novaka bi trebalo hitno promijeniti. Budući da fakulteti ne znaju kada će i koliko znanstvenih novaka moći zaposliti, često se događa da najbolji studenti ne mogu čekati nekoliko godina da se eventualno odobri mjesto znastvenog novaka, što je potpuno neizvjesno i nesigurno. Kada konačno Ministarstvo odobri zapošljavanje znanstvenog novaka, onda nam je izbor vrlo ograničen na nekoliko kandidata koji su upisani na poslijediplomski studij. Ovakav način zapošljavanja ne omogućava praćenje i zapošljavanje najboljih studenata, što bi svakako trebao biti najvažniji kriterij.  
 
2. Komunikacija između profesora i Ministarsva je vrlo loša - uglavnom se svodi na slanje e-mail poruka, na koje najčešće nitko ne odgovara. Na primjer, već dvije godine pokušavam nabaviti statistički program za nastavu i istraživanje, koji je preskup da ga plaća fakultet. Nakon mnoštva e-mail poruka i službenog dopisa fakulteta, opet sam na početku - još uvijek tražim odgovornu osobu kojoj mogu obrazližiti zahtjev. Što bi trebalo učiniti da se takav zahtjev konačno riješi?


#17: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-08 21:13:15
 
Bilo bi mi drago dobiti odgovore na dva konkretna pitanja: 
 
1. Mozete li nam razjasniti kakvo je vase stvarno misljenje o akademiku Radmanu i projektu MedILSa? Na konferenciji za novinstvo (HINA, 08.11.2004) izjavili ste da je "akademik Radman primjer znanstvenika koji nije spreman na povratak u Hrvatsku". O tome se razvila i vrlo burna diskusija na ovom portalu. Zanima me da li jos uvijek mislite isto?  
 
2. Zasto MZOS nije objavilo niti jedan medunarodni poziv/natjecaj (u znanstvenim casopisima Nature i Science) za povratak znanstvenika u Hrvatsku u kojem bi bili javno definirani detalji tog bitnog projekta?  
 
Usprkos nedostatku otvorenog natjecaja koji bi u Hrvatsku mogao privuci najkvalitetnije kandidate, vi ipak najavljujete "povijesni povratak znanstvenika". Na temelju kojih znanstvenih/statistickih podataka se bazira ta najava? - posebice ukoliko se zna da je znanstvenicima u inozemstvu potpuno nepoznato gdje se uopce moze aplicirati za povratak u Hrvatsku i na kakve projekte/programe?


#18: Odgovori ministra na pitanja 1-10(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-08 23:40:25
Od ministra sam dobio zamolbu da proslijedim na portal ovaj tekst. 
Urednik 
Dejan Vinkovic 
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ 
 
Dragi sudionici Connect Portala, 
 
najtoplije zahvaljujem na Vašim pitanjima, na koja ću odgovarati u ciklusima i kad god pronađem malo raspoloživog vremena, 
 
Srdačan pozdrav uz najbolje želje, 
 
Dragan Primorac 
 
#1 (a) 
Kakav ce biti status magistara znanosti od iduce šk. godine? Da li će to biti zakonski valjano zvanje? Zasto ste magistre znanosti i one koji su trenutno na mag. studijima, clankom 45 st. 5 Zakona iz srpnja 2004, ostavili na milost i nemilost fakulteta? Npr. EFZG je prije mjesec dana objavio natjecaj za doktorski studij koji nije u skladu s bolonjskom deklaracijom.  
Hoce li biti nekakvih sankcija za takve fakultete?
 
 
Status magistara znanosti ostaje nepromijenjen. To je zakonski posve valjano zvanje i zadržava posebnost u akademskom nazivu mr. sc. u odnosu na mag. struke. Za razliku od budućih završenih magistara struke, osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle magisterij znanosti mogu, sukladno općem aktu sveučilišta, steći doktorat znanosti obranom doktorskog rada prema propisima koji su vrijedili na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, najkasnije u roku od osam godina od dana stupanja na snagu ovoga (čl. 120. st. 4). Drugim riječima svaki mr.sc. može u okviru 8 godina steći doktorat znanosti prema gore opisanim uvjetima. Visoko učilište može kad je to predviđeno njegovim općim aktom, osobama koje su upisale poslijediplomski znanstveni magistarski studij prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovog Zakona, ali taj studij nisu završili, omogućiti na njihov zahtjev da uz ispunjavanje određenih uvjeta (polaganje ispita, izvršavanje drugih obveza), studij završe izradom doktorske disertacije i time steknu doktorat znanosti (čl. 120, st. 5). Iz navedenog vidljivo je da magistri znanosti nisu prepušteni na milost i nemilost fakulteta jer im se zakonom jamče sva njihova stečena prava koja im nitko ne može umanjiti niti oduzeti. Visoka učilišta dužna su ustrojiti studije prema odredbama novoga Zakona i bolonjskim načelima najkasnije počevši od školske godine 2005./2006. tako da još uvijek nema osnova za sankcije onih koji to sada nisu učinili, premda Ministarstvo daje preporuku da se proces što prije započne ne čekajući posljednji zakonski rok. Nakon toga roka naravno da sankcije postaju realnost. 
 
# 1 (b) 
U svom izlaganju o tome sto je MZOS dosada napravio i sto planira napraviti nigdje ne spominjete integraciju sveucilista. Smatram da nikakva ozbiljna reforma bez toga ne moze uspjeti. Imate li konkretan plan integracije sveucilista? Htjeli bi cuti rokove.
 
 
Posve ste u pravu u pogledu konstatacije da reforma ne može uspjeti bez integracije sveučilišta. U tom pogledu Ministarstvo i Rektorski zbor Republike Hrvatske čine sve potrebne napore da se ona doista i provede u zadanim zakonskim rokovima, koji su ostali nepromijenjeni, premda je u izmjenama i dopunama Zakona prošle godine početak provedbe bolonjskoga procesa u pogledu prilagodbe studijskih programa za poslijediplomske studije pomaknut za jednu akademsku godinu. Pravno integriranje sveučilišta započelo je tako da već sada možemo konstatirati kako su sveučilišta u Zadru i Dubrovniku ostvarila zavidan stupanj integracije u pogledu ustroja. U tom su pogledu znatno učinili i sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci, a očekujem da će i Zagrebačko sveučilište, koje je donošenjem općih akata na dobrom putu, u potpunosti završiti pravno integriranje do zakonskoga roka 31. prosinca 2007. Napominjem također da će integriranju sveučilišta pridonijeti i financiranje po modelu „lump sum“ koje će započeti 1. siječnja 2006. 
 
#2 
Štovani ministre, kako Ministarstvo misli riješiti zapošljavanje znanstvenih novaka koji su u međuvremenu doktorirali i ispunili sve uvjete za izbor u znanstvena zvanja, budući u institucijama nema dostatan broj slobodnih radnih mjesta?
 
 
Spomenut ću tri modela na kojim radimo i s kojim smo upoznali akademsku zajednicu: 
 
1. očekujem i od čelnih osoba hrvatskih sveučilišta sam zatražio da se značajan dio nekadašnjih znanstvenih novaka koji su ispunili zakonske uvijete zaposli u okviru približno 400 tzv. „razvojnih radnih mjesta“ koja su nedavno odobrena visokim učilištima za 2005. godinu, prvenstveno zbog podizanja kvalitete kadra na hrvatskim Sveučilištima. 
 
2. za dio najistaknutijih mladih znanstvenika a, do rješavanja njihovog stalnog zapošljavanja, Ministarstvo može potpomoći i njihov postdoktorski studij u inozemstvu, napose ako procjenjujemo da će to značajnije utjecati na razvoj hrvatske znanosti i visokog obrazovanja. Ovdje navodim pozitivan primjer Medicinskog fakulteta u Splitu i slanje na postdoktorski studij nekoliko znanstvenih novaka, a cijeli projekt vodi prof.dr.sc. Željko Dujić (medicinari se u SAD-u vode kao post.doc.). Iznimno je važno napomenuti većem djelu javnosti još uvijek nepoznati podatak da Nacionalna zaklada za znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvitak nudi značajna sredstva koja su namjenjena za novake s doktoratom koji mogu nastaviti znanstvenoistraživački rad kroz program „postdoc“ u inozemstvu. 
3. očekujem da će i sustavi izvan znanosti i visokog obrazovanja, i pored poznatih teškoća hrvatskog gospodarstva, angažirati značajan dio ovih mladih ljudi. Kao primjer izdvajam tvrtku „Končar“ koja kroz svoj znanstveni Institut nastoji znanstvene novake koji rade u Končaru, a nakon isteka financiranja od strane Ministarstva zaposliti u vlastitoj tvrtki. 
 
#3 (a) 
Postovani ministre Primorac, 
na stranicama Ministarstva 22. ozujka pojavila se informacija: "Opoziv javnog poziva za podnosenje prijava prijedloga istraživanja u okviru znanstvenih projekata". Ta vijest se čini prilično značajnom. Da li očekujete da će završna izvješća i ocjene prijedloga novih projekata dovesti do restrukturiranja u financiranju pojedinih projekata u smislu radikalnih rezova, ili znatnih povecanja sredstava za pojedine projekate. Takodjer, da li ocekujete da ce "prijelazno" razdoblje, koje ce prema toj odluci uslijediti, izazvati "vakuum" i zastoje u pojedinim procesima koje Ministarstvo podrzava, poput primjerice "brain gain" inicijativa koje ste spominjali.
 
 
Javni natječaj za prijavu prijedloga istraživanja u okviru znanstvenih projekata opozvan je stoga što u kolovozu ove godine završava trogodišnje razdoblje provedbe znanstvenih projekata ugovorenih 2002. godine, koji čine većinu projekata financiranih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, s obzirom da je samo manji dio znanstvenih projekata zaprimljen i odobren u međuvremenu. Tijekom idućih šest mjeseci Ministarstvo će provoditi dvije značajne aktivnosti: ocjenu periodičkih izvješća o projektima koja su dostavljena u protekle dvije godine i završnih izvješća za koja će poziv voditeljima projekata tek biti proslijeđen, te priprema za raspisivanje novog javnog poziva za podnošenje znanstvenih projekata. Ove su dvije aktivnosti međusobno povezane, budući da ćemo tijekom ocjene izvješća izgraditi sustav nagrađivanja onih istraživača koji su svoje projektne zadatke, koje su sami utvrdili prilikom prijave projekta, ispunili u potpunosti i u potpunosti slijedili zacrtane ciljeve istraživanja, te o tome na najbolji mogući način u proteklom razdoblju izvijestili hrvatsku i svjetsku znanstvenu javnost, što znači da su rezultate svojih projektnih istraživanja objavili na način, na mjestima i u časopisima koji se mogu znanstveno vrednovati. To ujedno znači da ćemo prema svima onima koji su mnogo obećavali a malo postigli morati zauzeti rezervirani stav spram prijave i financiranja novih znanstvenih projekata jer cilj financiranja jest taj da se odobreni projekt ostvari, a rezultati prikažu znanstvenoj zajednici. Ukoliko istraživač to nije postigao u proteklom razdoblju, mislim da će nas ovaj put morati sasvim jasno uvjeriti da će to ipak postići u razdoblju koje slijedi. Taj velik posao recenziranja izvješća obavit ćemo posredstvom područnih znanstvenih vijeća, a prema sadašnjim planovima očekujemo da se sa sljedećim projektnim razdobljem započne na samom početku iduće, 2006. godine, do kada bi obrada svih novih projekata morala biti završena. Smatramo da prijelazno razdoblje neće izazvati zastoj, budući da moramo iznaći sredstva za nastavak financiranja projekata, no isključivo onih koji će se tijekom postupka ocjenjivanja izvješća pokazati uspješnima, što znači da ćemo sve ostale prestati financirati onoga trenutka kad se pokaže da ne ispunjavaju svoje ciljeve. To činimo već i sad s jednom skupinom projekata za koje nam iz sasvim nepoznatih razloga glavni istraživači do danas nisu dostavili izvješća o radu. 
 
O restrukturiranju same ideje znanstvenih projekata i promjeni sustava financiranja također vodimo brigu, a upravo se ovih dana sa skupinama vodećih hrvatskih znanstvenika vode razgovori oko toga kako poboljšati sustav financiranja i kako sustav znanstvenih projekata učiniti djelotvornijim. 
 
#3 (b) 
Vezano uz inicijative za stvaranje novih grupa povratkom kvalitetnih znanstvenika iz inozemstva, da li Ministarstvo ima osigurana konkretna sredstva koja ce usmijeriti na formiranje takvih grupa, ponajvise potrebne opreme, sto u odredjenim slucajevima mogu biti znatni iznosi.
 
 
U suradnji s Rektorskim zborom preporučio sam odmah zapošljavanje po 3-4 znanstvenika povratnika na svako hrvatsko Sveučilište. U ovom trenutku nakon provedenih vrednovanja svakog pojedinačnog kandidata na matičnom Sveučilištu zaprimili smo 10-tak zahtjeva sa Sveučilišta u Rijeci, Zagrebu, Osijeku i Splitu. Kao što sam već ranije rekao dio povratnika planiramo zaposliti u okviru odobrenih radnih mjesta za 2005. godinu. Pored toga nekolicinu znanstvenika trenutno zapošljavamo na Institutu Ruđer Bošković, a slično planiramo i s Brodarskim Institutom. 
 
Odabir znanstvene opreme koja se financira sredstvima Ministarstva obavlja se jednom godišnje temeljem Poziva za dostavu zahtjeva za financiranje znanstvene opreme za rad na znanstvenim projektima. Vezano za osiguravanje sredstava za znanstvenu opremu grupama povratnika, ne postoje zasebna sredstva za tu namjenu, već se i takvim grupama sredstva odobravaju u okviru redovnih godišnjih poziva; takav je slučaj primjerice bio s Medicinskim fakultetom u Zagrebu 2004. godine. Ukoliko će ove godine znanstvenici iz inozemstva podnijeti zahtjev temeljem objavljenog Poziva, njihovi će zahtjevi također biti razmatrani i ocijenjeni u skladu s propozicijama. Veći broj ovakvih zahtjeva očekujemo za 2006. godinu, kada ćemo za njih osigurati značajnija sredstva u odnosu na prošlu i ovu godinu. Ovdje posebno ističem i program „Senior“ Nacionalne zaklade za znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvitak koja nudi iznimne uvijete za povratak znanstvenika i to do iznosa od 100 000 Eura, a od institucije na koju znanstvenik dolazi traži se sufinanciranje u iznosu od 30%. Nadalje, u Vladinu proceduru je upućen i Projekt povratka znanstvenika (From brain drain to brain gain) i to u suradnji s Svjetskom bankom, a radi se o iznosu od $ 5 000 000 koji bi bio potpora svim gore navedenim programima.  
 
#4 (a) 
Koji su konkretno danas, i koji ce u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju biti prioriteti hrvatske znanosti na kojima ce se koncentrirati sredstva, ljudski i svi ostali resursi (jasno je da ne možemo svugdje biti kompetitivni)?
 
 
Danas, sa stajališta projekata koji su u tijeku, dakle, koji se od strane MZOŠ financiraju do kolovoza 2005. god. nema posebno definiranih prioriteta. Kad je prije tri godine raspisan natječaj za znanstvene projekte nisu bili postavljani nikakvi razvojni pravci istraživanja u kojima bi se s većom vjerojatnošću prihvaćali prijedlozi znanstvenih istraživanja. U protekla smo dva mjeseca u intenzivnim razgovorima s hrvatskim znanstvenicima da bismo ne samo raspravili modele projekata i promjenu načina njihova financiranja, već da bismo prepoznali što naši znanstvenici smatraju potrebom hrvatskih prioriteta. Tako se, primjerice, raspoznaju okvirni programi od nacionalne važnosti kao mogući multidisciplinarni programi, kao što su istraživanja mora i obale, materijala i novih proizvodnih postupaka, razvoja i očuvanja krškoga područja uključujući i gospodarenje vodenim resursima, proizvodnja hrane, rano otkrivanje i rano liječenje zloćudnih tumorskih bolesti, ciljani segmenti društveno-ekonomskih i humanističkih znanosti i indentitet Hrvatske. Glede informacijskih i komunikacijskih tehnologija ovih dana postoje vrlo konstruktivne rasprave kako bi se utvrdili pojedini segmenti ovoga širokog područja u kojima Hrvatska može biti konkurentna.  
 
#4 (b) 
Koje su konkretne mjere kojima ćete ne samo pokušati vratiti naše znanstvenike iz inozemstva nego i zadržati naše mlade i potencijalno izvrsne znanstvenike u domovini?
 
 
Povratak znanstvenika jest definiran program na kojemu u ovome trenutku sasvim konkretno i ujedinjenim snagama rade Uprave za znanost i visoko školstvo jer se istodobno raščlanjuju kvalitete povratnika kao znanstvenika, ali i kao budućih nastavnika na visokim učilištima. Potencijalno vrsne stručnjake zadržavamo u Domovini tako što Ministarstvo odobrava mjesta novaka za najbolje među najboljima, a ti se onda izravno uključuju u rad na znanstvenim projektima, sudjeluju u nastavi i sl. Tijekom zadnjih nekoliko godina intenzivno se ulaže u izgradnju svih hrvatskih sveučilišta kako bi se postigli bolji uvijeti rada, a samo ove godine npr. za izgradnju sveučilišnog kampusa u Rijeci odobreno je 490 000 000 kn. U ovom trenutku ukupan iznos kredita koji su u realizaciji na svim hrvatskim sveučilištima je više od 1.7 milijardi kuna. Osim toga nastavljajući projekt koji su pokrenuli moji prethodnici prof.dr. Kraljević i prof.dr. Flego za djelatnike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja osigurali smo subvencionirane stambene kredite i to za otprilike 3 000 osoba. Uvjeti su iznimno povoljni jer država pokriva 2/3 kamata dok korisnik plaća samo 1/3 što trenutno iznosi 2.03%. O 400 radnih mjesta u sustavu visokog obrazovanja koja smo planirali ove godine već sam govorio. Glede znanstvenih instituta nastojimo im poboljšati uvjete rada te smo tako ove godine osigurali nove prostore za više instituta kao npr. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 
 
#4 (c) 
Kada ce Hrvatska naci nacina da se prikljuci Europskim znanstvenim projektima poput European Organization for Nuclear Research - CERN, European Synchrotron Radiation Facility – ESRF, European Space Agency – ESA, a sto ce nasim mladim talentima omoguciti prigodu da 2-3 godine rade i uce vani da bi onda, obogaćeni znanjem i iskustvom, potaknuli napredak u nasim znanstvenim ustanovama?
 
 
Hrvatska sudjeluje u CERN-u praktički od samog njenog osamostaljenja, a intenzivno od 1993. godine, i to u CERN-ovim velikim programima: CAST, OPERA, CMS i ALICE. Na te programe Hrvatska troši oko 1 milijun kuna, koje financira MZOŠ, a na njima rade znanstvenici s IRB-a i PMF-a u Zagrebu te sa FESB-a u Splitu. 
 
Suradnja naročito uključuje odlaske mladih znanstvenika, tako da je veliki broj magisterija i doktorata napravljen upravo zahvaljujući boravcima mladih znanstvenika u CERN-u. Štoviše, u Splitu je napravljena grupa mladih fizičara kroz projekte sa CERN-om. U izradi određenih komponenata za eksperimente u CERN-u sudjeluje KONČAR (Končar« – Institut za elektrotehniku d.d. posredstvom MZT-a planira potpisivanje ugovora s CERN-om o izradi dijela visokotehnologijske opreme za LHCL).  
 
#4 (d) 
Kojim konkretnim mjerama (npr. poreznim olaksicama) cete potaknuti suradnju znanosti i gospodarstva?
 
 
Obzirom na potrebu novog promišljanja gospodarstva, jer je tradicionalna industrija propala zbog rata i zbog velikog prodora trgovine tuđih proizvoda, radimo već više godina na pristupu novom razvoju. Svjesni smo da se taj razvoj mora temeljiti prvenstveno na razvoju malih i srednjih poduzeća, pa svojim projektima djelujemo u tom smislu i mi i Ministarstvo gospodarstva te smo potpisali sporazum kako bismo u suradnji djelovali što djelotvornije. 
 
Ponajprije radimo na poticanju oslobađanja znanja u akademskoj zajednici kako bismo potaknuli razvoj novih komercijalnih ideja i pretpostavke za proizvodnju. Ocijenili smo do sada više od 500 različitih projekata, financirali oko 25, a već je 20-ak rezultata tih projekata pripremljeno za proizvodnju. Redom ćemo, počevši od kraja travnja, promovirati završene projekte te mala i srednja poduzeća, nastala na njihovim temeljima. 
 
Razmišljamo i o poreznim olakšicama, ali i poreznim dodacima, koji bi pridonijeli stimuliranju projekata. Ideja još nije do kraja razrađena, jer se tek moraju raspraviti efekti. Za desetak dana će u Hrvatskoj udruzi poslodavaca biti promocija tehničke infrastrukture i projekata, gdje će se, po prvi puta, potaknuti i rasprava o poreznoj politici. 
 
#4 (e) 
Koliko i kako se odmaklo kod nas sa programima e-learniga i cijeloživotnog obrazovanja?
 
 
Cijeloživotno obrazovanje zakonski će se urediti do ljeta i to po prvi put u našoj domovini. Na pripremi Zakona o obrazovanju odraslih i cijeloživotnom obrazovanju radi tim stručnjaka koji je angažiralo Vladino Povjerenstvo za obrazovanje odraslih kojemu sam ja na čelu, a zamjenik je državni tajnik Juraj Božičević. U planu GSV- (Gospodarskog Socijalnog Vijeća) za donošenje zakona i drugih akata predviđeno je da se spomenuti zakon donese u drugom kvartalu ove godine. Glede financijskih sredstava za provođenje ovoga projekta kao i za opismenjivanje odraslih te osposobljavanje za prvo zanimanje osigurali smo 11.500 000 kn. 
 
#4 (f) 
Koliki se broj patenata registrira kao rezultat rada na našim Sveučilištima (tu naravno ne mislim na ionizatore zraka i slična "postignuća"), i kojim konkretnim mjerama ga namjeravate povećati?
 
 
O broju patenata, čiji su prijavitelji zaposleni na našim sveučilištima, vodi punu evidenciju Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Što se tiče mjera za poticanje zaštite intelektualnog vlasništva, Ministarstvo kroz svoj program HITRA i njegovo Tehnologijsko vijeće već četiri godine razvija sustav prijenosa znanja koji obuhvaća znanstvene ustanove i sveučilišta u okviru kojeg se inzistira na zaštiti intelektualnog vlasništva. Patentni oblik zaštite jedan je od mogućih oblika, a npr. tijekom narednih 30-tak dana 15-tak proizvoda koji su nastali iz tehnologijskih projekata biti će predočeni javnosti, a postupak patentiranja slijedi. Ipak dosadašnji rezultati patenata koji su rezultat postignuća na našim Sveučilištima su nezadovoljavajući. Nedavnim posjetom naših znanstvenika, Weizmann Institute of Science (koji su najdalje otišli glede ovoga pitanja) posebno se radilo na izučavanju Izraelskog modela patentiranja rezultata koji dolaze sa znanstvenih insstitucija.  
 
#4 (g) 
Kako namjeravate poticati ugled znanosti u hrvatskoj javnosti i medijima?
 
 
Prvo promjenom kriterija vrijednosti u hrvatskom društvu u ciielini i to stalno ističem u mojim javnim nastupima, no to je proces koji traje. Osim toga napravili smo snažnu medijsku akciju u koju je uključen i HAZU gdje smo direktno u razgovoru s čelnicima HTV-a tražili i dobili neke udarne termine za prezentaciju strateških projekata koji se trenutno provode u RH. U suradnji s urednikom dokumentarnog programa HRT-a radimo na pokretanju niza emisija o uglednim hrvatskim znanstvenicima u domovini i inozemstvu kako bi njih ali i njihove rezultate predstavili hrvatskoj javnosti. Na neke hrvatske znanstvene institucije po prvi put se uvode i glasnogovornici koji će značajne rezultate dotičnih institucija konstantno prezentirati javnosti. Osim toga niz znanstvenika je uključeno u izradu hrvatskih obrazovnih standarda za osnovne škole i kroz to su mnogi od njih popularizirali znanost kod onih najmlađih, njihovih roditelja i slično. Sjajna je ideja bila i o otvorenim danima Instituta Ruđer Bošković koju su pokrenuli ljudi sa instituta. 
 
#4 (h) 
Kada će Hrvatska imati prigodu postati punopravni član EU Framework programa? Budući da se projekti iz te sfere financiraju u pravilu od EU sa 50%, gdje će sustav znanosti u Hrvatskoj generirati preostalih 50% (radi se potencijalno o milijunima Eura)?
 
 
Hrvatska će postati punopravni član Okvirnih programa EU potpisivanjem Sporazuma o znanosti i tehnologiji s Europskom komisijom što se očekuje krajem lipnja 2005. Time će se stvoriti pravne pretpostavke za punopravno sudjelovanje u aktualnom Šestom okvirnom programu od 1.1.2006.  
 
Punopravno članstvo podrazumijeva uplaćivanje nacionalnog doprinosa u zajednički fond EU iz kojega se financiraju odobreni projekti. Procjenjuje se da će nacionalni doprinos RH za 2006. iznositi 8 milijuna EUR. Ovisno o tipu projekta iz zajedničkog fonda Europska unija financira do 100% ukupne vrijednosti projekta. Preostali nepokriveni iznos ustanova nije obvezna osigurati u novcu, već za provedbu projekta treba staviti na raspolaganje svoje resurse (primjerice dio troškova rada, korištenje postojeće opreme i sl.), stoga ne radi se o sufinanciranju u novcu već u postojećoj infrastrukturi. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa će projekte Šestog okvirnog programa prema tome sufinancirati kroz nacionalni doprinos u zajednički fond EU, a u svrhu stimuliranja izrade projekata odobravati ćemo financijsku potporu za izradu prijedloga projekta.  
 
#4(i) 
Kada će osoblje MZOS odgovarati na upite koji im pismenim (uključujući e-mail) ili usmenim putem dostave članovi hrvatske akademske zajednice (danas je, nažalost, to vrlo rijetko slučaj)?
 
 
Svakodnevno pristiže puno pošte u Ministarstvo bilo u papirnatom bilo u elektronskom obliku. Primjerice, dnevno zaprimimo i po 300-400 upita od kojih se svaki proslijeđuje na Upravu zaduženu za ciljanu tematiku. Od zaposlenika zahtijevam da na upite odgovaraju, a ako se dogodi da ne dobijete odgovor, nakon nekoliko dana osobno se obratite pomoćniku zaduženom za vođenje Uprave čiji odgovor tražite. 
 
#6 (a) 
Koja bi bila prema Vašem mišljenju pravedna naknada za mladog doktora koji se uspješno bavi znanošću i ne honorarci.
 
 
O konkretnim naknadama teško je govoriti no pravedna naknada bi po meni trebala biti slična onoj koju mladi dr. ili post doc prolazi u SAD-u, a to je slijedeće. U početku dovoljno novca da se ne treba voditi računa o osnovnim egzistencijalnim pitanjima (prvih nekoliko godina post. doc. staža) te da se mladi doktor može baviti u potpunosti znanošću, a ne i dodatnim poslovima kako bi preživio. Tri do četri godine po tome, ovisno o ostvarenim rezultatima i instituciji u kojoj radi mladi dr. bi trebao biti u stanju napraviti novi iskorak u životu (npr. biti u stanju podići stambeni kredit, itd.). Najvažnije je da u svakoj fazi svoga razvoja postoji određena stimulacija (novčana ili glede uvjeta rada) kako bi mlade osobe osjećale da sustav o njima skrbi i da nagrađuje njihove trudove. Paralelno, sustav bi im morao osigurati da se na osnovu dotadašnjih rezultata mogu natjecati za projekte koji im daje samostalnost u radu ili kolaborativni rad koji nužno dozvoljava i zapošljavanje novih mladih osoba na njihove projekte. 
 
#6(b) 
Problem evaluacije znanstvenog rada je ključno, ali se treba provoditi sustavno tijekom čitavog projekta? Kako ćete to postići?
 
 
U cijelosti se slažem s Vama i ideja je već zaživjela, dakle, – nositelji znanstvenih projekata redovito, jednom godišnje, moraju podnijeti izvješće o radu Ministarstvu. Jedini je problem u tome što je raščlamba tih izvješća zanemarena, često razumijevana tek kao administrativna obveza, no odlučili smo pronaći kriterije kojima ćemo na temelju izvješća prosuditi koliko su istraživači zaista obavili ciljeve istraživanja. Tek tada ćemo govoriti o pravoj (kvantificiranoj) i periodičkoj evaluaciji. Projekti s većim ulaganjima takva će izvješća podnositi i češće, svakih šest ili svaka četiri mjeseca i o svakom će izvješću ovisiti njihovo daljnje financiranje. Posebno dobro to pitanje smo riješili kad se radi o tehnologijskim projektima gdje recenzenti svaka tri do šest mjeseci osobno dolaze na institute kako bi se uvjerili na licu mjesta o rezultatima projekata. Tim prilikama s voditeljima projekata provode i po nekoliko sati analizirajući sve aspekte projekta.  
 
#6 (c) 
Koja su budžetska sredstva kojima raspolažete za financiranje patenata proizašlih iz znanstvenog rada?
 
 
Ministarstvo ne raspolaže značajnim sredstvima za potporu financiranju patenata već je ta djelatnost predviđena u okviru Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva koje u tu svrhu ima program poticanja i proračunska sredstva. 
 
#6 (d) 
Koliko stručnjaka u MZOS poznaje patentno pravo i njegove suptilnosti?
 
 
Sve potrebne informacije iz tog područja mogu se dobiti pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. U okviru Odjela za tehnologijski razvitak nedavno je osnovana Jedinica za intelektualno vlasništvo, sa ciljem potpore istraživačima tehnologijskih projekata u njihovoj zaštiti intelektualnog vlasništva. U okviru te jedinice postoji jedna osoba, stručnjak iz područja patentnog prava koju smo ciljano zaposlili. U slučaju da je potrebno, Ministarstvo koristi usluge jedne odvjetničke kuće posebno specijalizirane za ovu problematiku. 
 
#7  
Planira li MZOS pokretanje nekih novih programa za suradnju i potporu znanstvenika u hrvatskim tvrtkama (uz HITRU, POSTODOC, možda još nekoliko drugih za koje ne znam)? Ili općenitije, kakve su smjernice i namjere Ministarstva u razvoju novih programa buduće suradnje akademskih i znanstvenika u gospodarstvu Hrvatske?
 
 
Upravo prema prioritetima istraživanja od nacionalne važnosti pronaći će se najbolji način udruživanja akademske i gospodarske sredine, dakle, unutar onih tema (programa) koje su već spomenute kao mogući smjerovi znatno aktivnijeg financiranja s naše strane. To su smjerovi istraživanja koje prepoznaje Europa i koji su i u gospodarstvu od iznimne važnosti. Kao primjer ističem i nedavno potpisivanje ugovora Ministarstva znanosti obrazovanja i športa s Ministarstvom gospodarstva glede nastavka financiranja projekata koji dolaze u fazu proizvodnje. Ovdje posebno ističem i mogućnosti koje nudi BICRO, d.o.o. a što ću pokušati objasniti u tekstu koji slijedi. BICRO dobiva ulogu u realizaciji programa RAZUM - osnivanje i razvoj na znanju utemeljenih malih i srednjih poduzeća. Program HITRE pokrenut je odlukom Vlade RH u travnju 2001. god. U drugoj polovini 2001. god. objavljen je javni poziv za cjelokupni program, a program RAZUM sa svojim aktivnostima započinje krajem iste godine. Realizacija prvih projekata počinje početkom 2002. godine. 
 
Prema važećim propozicijama programa, financiranje se odobrava kombinacijom komercijalnih i kondicionalnih kredita ovisno o stupnju rizika pojedinog projekta, dok bespovratna poticajna sredstva (grant) mogu biti do 30% iznosa ukupnog financiranja za točno definirane istraživačko-razvojne aktivnosti. Jamstva na odobrena sredstva su 70% (za novoosnovane tvrtke ) ili 100% (za postojeće tvrtke) od vrijednosti ukupno odobrenih kreditnih sredstava. 
 
Poček na odobreni kredit je 2 godine, a rok otplate 5 godina, s prosječnom kamatnom stopom od 4,5%. Tijekom tri godine provedbe programa, evaluirano je ukupno 114 projekata od čega je selekcionirano i odobreno za financiranje ukupno 32. Do sada je financiranje završeno u njih 15, u 4 je financiranje u tijeku, dok ih je preostalih 14 još uvijek u pripremnoj fazi. Od ukupno odobrenih projekata (32) 18 ih je podneseno od strane novoosnovanih tvrtki, dok je preostalih 14 predloženo od već postojećih. 
 
Ukupno je odobreno 115.392.000,00 kn, od čega kreditno 92.792.000,00 kn, a 22.600.000,00 kn bespovratnih sredstava. Istovremeno, korisnici poticajnih sredstava uložili su iz vlastitih izvora 68.972.000,00 kn, što ukupno iznosi 184.364.000,00 kn.  
 
Prema odobrenim investicijskim studijama, na kraju investicijskog ciklusa za sve odobrene projekte trebalo bi se otvoriti 551 novo radno mjesto.  
 
Dosadašnji projekti su uglavnom bili usmjereni na tradicionalne tehnologije. Osnovni razlog krije se u propozicijama postojećeg programa, čiji kriteriji nisu odgovarali potrebama tvrtki usmjerenih na visoke tehnologije gdje su vremena razvoja proizvoda ili usluge do tržišta duža. Zbog toga Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa u suradnji s BICRO-om radi na izmjeni Programa RAZUM, čime bi se stvorili preduvjeti za apliciranje tvrtki usmjerenih i na visoke tehnologije. Od bitnih izmjena naveo bih mogućnost dobivanja kondicionalnih kredita za početnu fazu razvoja tvrtke, te daljnje financiranje putem investiranja u vlasničku strukturu novoonovanih kompanija (fondovi rizičnog kapitala). Ovakav način financiranja tvrtki usmjerenih na visoke tehnologije ne zahtjeva prethodna jamstva potencijalnih kandidata. Za uspješno provođenje ovog oblika financiranja neophodan element predstavlja i osiguravanje poslovne i tehnološke infrastrukture u vidu specijaliziranih inkubatora, što također predstavlja dio naših planiranih poslovnih aktivnosti. 
 
# 8 
U nekoliko navrata je na ovom Portalu naglašena potreba stvaranja prioriteta hrvatske znanosti koji bi onda bili primjereno vrednovani i financirani. Npr. konkretan i lijepo napisan strateški dokument Nacionalne Zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske utvrdio je sljedeća znanstvena područja kao prioritetna: informacijske znanosti, biotehnologija, novi materijali i novi proizvodni procesi, znanost o okolišu i održivi razvoj, te sociokulturna tranzicija iz industrijskog u društvo znanja. Slično je najavio i novi ravnatelj IRB-a prof. Žinić u definiranju rada IRB-a. Da li će MZOŠ slijediti prioritete koje je definirao NZZ ili će postaviti svoje prioritete (ili ih uopće neće biti)? Ako će biti posebnih MZOŠ prioriteta, koji će kriteriji i argumenti biti odlučujući u odabiru takvih prioriteta?
 
 
Prioriteti koji ste naveli dolaze iz akademske zajednice i najvećim djelom su kompatibilni prioritetima države. Dodatni prioriteti pored navedenih uključuju istraživanja mora i obale, materijala i novih proizvodnih postupaka, razvoja i očuvanja krškoga područja uključujući i gospodarenje vodenim resursima, proizvodnja hrane, rano otkrivanje i rano liječenje zloćudnih tumorskih bolesti, ciljani segmenti društveno-ekonomskih i humanističkih znanosti i te identitet Hrvatske. 
 
#9 (a) 
Možete li nam detaljnije reći koji su to kriteriji za vrednovanje te što će se desiti sa onim fakultetima koji ne zadovolje te kriterije (postoje li kakve sankcije)?
 
 
Vrednovanje visokih učilišta bit će provođeno po postupku navedenom u Pravilniku o vrednovanju visokih učilišta. Bit će primijenjeni kriteriji koji, s jedne strane uvažavaju stanje naših visokih učilišta te, s druge strane, potrebu podizanja kvalitete njihova djelovanja do europske razine. Dakako, u početku će dominirati prvi, a kasnije drugi od ova dva momenta. Za visoka učilišta koja neće zadovoljiti kriterije trebat će predvidjeti razuman rok za njihovo udovoljenJe te kazne ako ih ne ispune. Njegovim istekom trebalo bi prestati djelovanje takvoga visokog učilišta. Pitanjem vrednovanja bavi se Agencija za znanost i visoko obrazovanje. 
 
#9(b) 
Koliko će se inzistirati na 3+2 formi, odnosno hoćete li dopuštati i 5+0 formu studija i ako da, zašto?
 
 
Model 3+2 je općenita preporuka,a ne obveza. Razlozi za ovu preporuku su poznati, a među njima dominira realno moguća zapošljivost prvostupnika. Odstupanja od ovoga modela su načelno moguća ponajprije ukoliko upravo zapošljivost prvostupnika nije moguće očekivati. 
 
#9 (c) 
Mislite li nastaviti s vrednovanjem tih programa i fakulteta u sljedećih npr. 5-10 godina na razini MZOS-a kako bi se utvrdila ta bolja kvaliteta programa? I opet, hoće li postojati kakve sankcije za fakultet u slučaju da ne zadovolje kriterije kvalitete i/ili izlaze iz zadanih okvira programa na štetu studenata?
 
 
Vrednovanje mora biti kontinuirano. To je prva pretpostavka jamstva kvalitete procesa. Nezadovoljavanje makar minimalnih kriterija vodit će prema nestajanju kako studijskih programa tako i institucija koje ih realiziraju. Istovremeno, otvarat će se i prostor za nove. 
 
# 10 
Prije dvije godine je pokrenut program zapošljavanja (mahom mladih) ljudi na hrvatske institute i sveučilišta. Ta su stvorena radna mjesta tada nazvana reformskim, a sada se nazivaju razvojnim. Iz vlastitog primjera znam da činjenica da sam zaposlen u cilju reforme (odn. razvoja) jednog hrvatskog sveučilišta ne igra nikakvu ulogu u smislu dobivanja pozitivnog ili negativnog odgovora na projekt poslan na recenziju u MZOŠ ili dobivanja sredstava za nabavku laboratorijske opreme. Dakle, uvjeta za znanstveno napredovanje pojedinca nema, a istovremeno su nametnuti vrlo strogi uvjeti za (re)izbore u zvanja. Kakvu politiku MZOŠ kani nastaviti prema tim ljudima: dosadašnju u kojemu čovjek treba biti sretan da uopće ima radno mjesto ili razvojnu u smislu pružanja uvjeta za njihov (i hrvatski) znanstveni napredak?
 
 
Poštovani gospodine Bilušić: 
u pravu ste u jednom dijelu Vašeg komentara. S druge strane Ministarstvo vodi, itekako računa o mladim znanstvenicima u visokim učilištima jer oni su jedini stvarni pokretač promjena iako ni njima samima nije se lako nametnuti u svojoj sredini. Stimulativna uloga Sveučilišta u cijelini tu je ključna. Da bi znanstveni projekt bio prihvaćen sama recenzija projekta mora biti pozitivna bez obzira od koga dolazila. Mislim da u Hrvatskoj dolaze vremena kad prioritet postaje kvalitet rada te uvijeti za rad, a ne radno mjesto po svaku cijenu. Ipak, potrebno je vrijeme da se sve navedeno dogodi. U međuvremenu pozdravljam Vašu otvorenost i pozivam Vas da s konkretnim primjerima/problemima upoznate i odgovorne u Upravi za znanost i visoko obrazovanje (pomoćnici ministra dr.sc. Zrinka Kovačević i prof.dr. Mladen Petrovečki) kojima će Vaše sugestije biti od velike pomoći pri donošenju određenih odluka. 


#19: Gost, Senior, Postdoc(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-08 23:57:39
Ministar me takodjer zamolio da vam skrenem paznju i na programe Nacionalne zaklade za znanost, uz poseban naglasak na programe "Gost, Senior, Postdoc": 
 
sazetak: Zaklada.doc 
detalji: GOST, SENIOR, POSTDOC 
 
Urednik 
Dejan Vinkovic


#20: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-09 20:58:41
Poštovani godpodine Ministre,  
 
1. Vjerojatno znate kako šire tržište ponekad određuje nečiju vrijednost školovanja, a malo ljudi izvan znanstvene zajednice će znati točnu razliku između magistra struke i magistra znanosti. Zbog čega osobe s magisterijem znanosti ipak ostaju u tom starom sporom sustavu obrane još jedne teze (a vjerojatno znate koliko je birokratski spor taj stari postupak), kad su već kroz ispite na magistarskom studiju i pisanjem magistarskog rada napravile velik dio onog što će biti obaveza studentima koji upišu doktorski studij po novim programima? Pretpostavljam da je po tom starom postupku prosječno trajanje izrade disertacije bilo barem 4 godine. Ne čini li vam se da su time sadašnji magistri znanosti ipak dovedeni u podređeni položaj u odnosu na reformu koju donosi bolonjski proces, umjesto da su se pronašli načini na koji bi se mogli uključiti u sam proces? 
 
 
2. Još jednom bih se vratio na pitanje u svezi studenata na magistarskim studijima. Citirali ste članak 120. Zakona iz srpnja 2004. godine. No, zanimljivo je usporediti taj članak sa starijom verzijom iz srpnja 2003. godine. U toj verziji je u stavku 6. pisalo da je trenutnim studentima magistarskih studija, na njihov zahtjev i uz odredjene uvjete, nužno omogućiti završetak studija izradom doktorske disertacije. Međutim, izmjenom tog članka u srpnju 2004. izraz "nužno" promijenjen je u "može". Time se dala sloboda visokim učilištima, tako da se ne bih složio kad kažete kako oni nisu prepušteni na milost i nemilost fakultetima. Zbog čega je to tako?


#21: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-10 11:31:45
Poštovani doc. dr. Primorac, 
 
Nadovezao bih se kratkim pitanjem na vaš odgovor na #3(a) vezano za evaluaciju uspješnosti znanstvenih projekata financiranih od strane ministarstva. 
 
Naime, tijekom posljednjih mjeseci može se primjetiti kako MZOŠ putem svojih web stranica nastoji javnosti pružiti sve više informacija o svojim djelatnostima. Zanima me hoćete li možda izvješća istraživača-voditelja projekata također učiniti dostupnima putem stranica MZOŠ-a?  
 
Time bi cjelokupna hrvatska akademska zajednica - kako ona u domovini tako i ona u inozemstvu - mogla izravno sudjelovati u neformalnom (ali vrlo učinkovitom) ocjenjivanju tih projekata. Vjerujem da bi se na taj način donekle mogao ublažiti kronični problem 'ruka ruku mije' recenzija projekata koji je gotovo neizbježan unutar male akademske zajednice kao što je ona u samoj Hrvatskoj.


#22: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-11 16:47:06
Osim toga nastavljajući projekt koji su pokrenuli moji prethodnici prof.dr. Kraljević i prof.dr. Flego za djelatnike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja osigurali smo subvencionirane stambene kredite i to za otprilike 3 000 osoba. Uvjeti su iznimno povoljni jer država pokriva 2/3 kamata dok korisnik plaća samo 1/3 što trenutno iznosi 2.03%.Quote:

 
 
Postovani gospodine Ministre, 
 
bilo mi je neobicno drago procitati da ce MZOS nastaviti s finaciranjem subvencioniranih stambenih kredita. Kad se kani rijesiti dopunski natjecaj za subvencionirane stambene kredite Sveucilista u Splitu? Hoce li se to rijesiti kao ''aneks'' prethodnog natjecaja ili predlazete potpuno novi natjecaj? Molila bih precizan rok, ako je moguce! 
Unaprijed zahvaljujem.


#23: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-11 20:40:04
Postovani ministre, 
 
govorili ste o 1050 prijedloga studijskih programa koji se trenutno evaluiraju i o kriterijima vrednovanja visokih ucilista. Govorili ste i o dva osnovna kriterija odnosno momenta. Jedan je bio "uvazavanje stanja nasih visokih ucilista" a drugi "podizanje kvalitete na europsku razinu" . Naglasili ste da ce u pocetku dominirati prvi. Da li to znaci da ce se "stari" programi apriori prihvatiti? 
 
1050 prijavljenih programa je puno vise programa nego do sada i to implicira i veci broj predavaca -->troskova. Zanima me koliko ministarstvo uopce moze izdvojiti novca za te programe? Da li ce i programi koje ministarstvo nije u mogucnosti finacirati a procjenjeni su kao kvalitetni -- biti odobreni? 
 
Da li ce postojati "djelomicno" finacirani studijski programi od ministarstva odnosno sveucilista (ukoliko se ide po lunp sum modelu). 
 
Da li ce se poticati nezavisni finacijski izvori iz skolarine, medjunarodnih fondacije, lokalne samouprave i dr. na Hrvatskim sveucilistima. Kako ce to biti regulirano? 
 
Hvala  
 
Ana Bedalov


#24: Razvitak ljudskih resursa(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-12 03:27:14
Štovani gosp. ministre, 
Imam neugodno iskustvo sa svim dosadašnjim ministrima u pogledu odnosa prema razvitku ljudskih resursa, od prvog dr. Muftića do zadnjeg dr. Flege. 
Svi su ministri bili časni, savjesni, ali nažalost nitko nije dovoljno posvetio pozornosti kako se izboriti u Vladi, kroz HNB i druge institucije da Lijepa naša postane "learning society". 
Naše je ministarstvo za mene "ružno pače" još uvijek u Vladi, a zanima me što treba učiniti da POLETI. 
Vi radite, koliko znam, jako puno. Želio bih da manje radite a da oko vas (nomina sunt odiosa) se više radi. 
Ovo je općenito, a konkretno Vas pitam dokle je stigla inicijativa dr. J. Božičevića o radu sa nadarenima. Okupljena je izvrsna ekipa, ali se dugo , predugo čeka. 
Iskoristimo FESTIVAL ZNANOSTI i kroz Carnet konferencije podstaknimo procese u kojima će biti MANJE BRUTALNOSTI PREMA NADARENIMA u Lijepoj našoj. Odnos prema najboljim ljudima opada od osnovne škole, preko srednje, fakulteta i na kraju nam talente uništava gospodarstvo, a posebno političke strukture. Znam da je to težak problem i zadatak, ali vjerujem da ste Vi šansa ovoj nedovoljno sposobnoj Vladi da se usmjeri na spas ljudskih resursa. Tim se problemom bavim 40 godina i očajan sam što ima premalo stručnjaka u toj domeni, a posebno što će i "brain drain nadvladati brain gain". 
Vi ste zadovoljni 1. skupom (Zagreb - Vukovar). Ja sam duboko nezadovoljan. Meni je jasno zašto ste Vi zadovoljni, ali me zanima da li znate zašto ja nisam.  
Razvoj ljudskih resursa nije Vaša domena i nemate viziju što smo mogli napraviti tijekom i nakon konferencije u podizanju motivacije, znanja i timske organiziranosti znanstvenika u domovini i dijaspori. Ne mogu Vas za to osuditi, jer i sada previše raditi i teško je sa OHOLIM I ZAVIDNIM Hrvatima - znanstvenicima, kao pojedinac više učiniti. 
Želim Vam najiskrenije da su u Vladi izborite za strategiju većeg ulaganja u ljudske resuse, jer je na vlasti, na svim nivoima, previše RAZVOJNO NESPOSOBNIH ljudi, bez vizije, bez htijenja, bez dovoljno znanja.  
Neka ovaj portal bude leptir u duhu teorije kaosa. Upravljajte tim procesom pretvaranja alopoietične u autopoietičnu Hrvatsku. 
Neka Vam svih hrvatski mućenici na nebu pomognu kako bi prestala KALVARIJA našeg naroda. 


#25: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-14 23:53:01
Poštovani gospodine Ministre,  
1. Zašto ste dopustili izbor kolege bez i jednog znanstvenog rada (D.M.) u Nacionalno vijeće za znanost te kolege koji ni dana nije radio u visokom školstvu (I.L.) u Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje? 
2. Planira li Ministarstvo dati na uvid akademskoj zajednici financijska sredstva izdvojena za pojedine znanstvene i tehnologijske projekte kako bismo znali tko je najbolje iskoristio odobrena mu državna sredstva, te kako ne bi bilo komentara "ruka ruku mije" (post #21)? 
3. Kako se je dogodilo da "tihim" rebalansom naše Ministarstvo ostane bez 284 milijuna kuna koja su mu bila odobrena državnim proračunom (Novi list 22. ožujka 2005.)?  
Zahvaljujem na odgovorima. 


#26: znanstveno vrednovanje i prioriteti(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-15 11:03:22
Poštovani ministre Primorac! 
 
Svjestan vaseg preopterecenja i zaposlenosti postavit cu dva pitanja uz koja cu dodati neka moja razmisljanja koja procitajte shodno vasem raspolozivom vremenu. 
 
1. ZNANSTVENO VREDNOVANJE - U uvodnom intervjuu ovog vaseg gostovanja spomenuli ste "postavljanje kriterija izvrsnosti za svako znanstveno područje". Znači li to da će se napokon napustiti sadašnji sistem temeljen uglavnom na CC kriteriju u korist upotrebe različitih baza za različite discipline? (u smjeru jedne rasprave s portala - Bibliografske baze 
 
2. PRIORITETI - Kao jedno od prioritetnih područja navodi se "znanost o okolišu". Postoji li mogućnost financiranja trajnih istraživačkih projekata koji bi osigurali kontinuirano prikupljanje kronično manjkavih podataka o biološkoj komponenti okoliša? 
 
UZ PITANJA: 
 
O problemu CC "uravnilovke" je već jako puno toga izrečeno. Ovom prigodom u stvari apeliram na Vas i vaše suradnike da se sustav vrednovanja znanstvene produkcije napokon postavi na zdrave temelje. Scientometrija je postala prava znanost koja može biti ponekad i toliko kompleksna da se dovodi u pitanje njena praktična upotreba. Jasno je da i ovdje kao i svugdje u životu treba naći neku zadovoljavajuću mjeru. Ali isto tako je jasno da samo jedan scientometrijski pokazatelj ne govori dovoljno, a moze navesti cak i na pogresne zakljucke (jer npr. da li je vrijedniji rad objavljen u casopisu s IF 0,4 koji je citiran 10x ili onaj koji je objavljen u casopisu s IF 4,0 kojega nikada nitko nije citirao?. Da li je jednakovrijedan broj citata radova u dva podrucja ako je u jednom broj casopisa i radova koji pokrivaju to podrucje 10x veci od onog drugog podrucja? I tako redom.). U Hrvatskoj postoje ljudi koji se profesionalno bave scientometrijom i praćenjem bibliografskih baza. Uključite ih u ovaj proces i povecajte time objektivnost sustava vrednovanja koji ce tako biti lisen nerazumijevanja specificnosti pojedinih struka. 
Nastavljeno na ovu temu je pitanje prioritetnosti "znanosti o okolišu" tj. istraživanja njene biološke komponente i specifičnosti potrebe trajnog i sustavnog istraživanja. Neosporno je bogatstvo biološke raznolikosti Hrvatske, i shodno tome naša obaveza da je sačuvamo. Pa ipak, neosporna je i manjkavost naših podataka o toj istoj biološkoj raznolikosti. Takav tip podataka moze se prikupiti samo dugotrajnim i skupim terenskim radom. Koji se dakako moze uciniti ucinkovitijim (time i jeftinijim) koristenjem novih tehnologija, uredjenim sustavom uzorkovanja itd. 
Jasno je da su prosla vremena kada je bilo moguce predvidjeti 10 ili 15-godisnji projekt kartiranja necega. Takve je projekte tesko pratiti s obzirom na isplativost financiranja, kao i samog osiguravanja sredstava. Ali nije nemoguce osmisliti strategiju unutar koje bi bili moguci npr. 3-godisnji projekti koji bi bili moduli jedne takve cjeline, ali koji bi onda trebali biti prepoznati kao takvi. 
Dio tih aktivnosti nesumnjivo pripada u strucne a ne znanstvene, iako je tu granicu cesto jako tesko povuci (svjestan sam da se s upravo izrecenim ne slaze puno ljudi, ali spreman sam tu tezu objasnjavati i braniti, ali na nekom drugom mjestu da ne opterecujem dodatno ovu temu). Shodno tome, takvi projekti bi trebali biti interes drzave i veceg broja Ministarstava (znanosti, zastite okolisa, kulture). A na istrazivacima je da se prilagode i planiraju svoje istrazivanje koje ce omoguciti i prikupljanje temeljnih podataka i znanstveno istrazivanje koje ce rezultirati objavljenim znanstvenim radovima (koji s obzirom na potrebnu trajnost prikupljanja podataka na terenu ipak pate u okvirima 3-godisnjih projekata ako uzmemo u obzir da procedura objavljivanja znanstvenog rada traje najcesce 9-15 mjeseci, znaci trecinu samog trajanja projekta). Kako sam ja u privredi, potpuno sam oslobodjen pritiska kriterija znanstvenog vrednovanja, te sve ovo pisem kao rezultat mog iskrenog razmisljanja i osobnog razumijevanja problematike ekoloskih istrazivanja kojima se bavim, a ne kao trazenja nekakvog alibija sto se cesto spocitava mojim kolegama u sustavu proracunski financirane znanosti. 
 
Srdacan pozdrav, 
Sven Jelaska


#27: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-16 11:02:36
Poštovani gospodine ministre! 
 
Imam samo dva kratka pitanje. 
 
1. Zanima me zašto na stranicama Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa nema nikakva obavijest, niti link, niti išta o Svjetskoj godini fizike, dok samo Ministarstvo je supokrovitelj svih akcija koje se provode u vezi s Svjetskom godinom fizike? A da ne pričamo o tome koliko je to važno za obilježavanje i promociju same znanosti. 
 
2. Isto tako me zanima u kojoj mjeri će Ministarstvo doprinijeti u akcijama povodom Svjetske godine fizike u Hrvatskoj, i to financijskim putem, dok EU na čelu sa EPS-om (European Physical Society) sufinancira projekte sa 150 000 eura? 
 
Unaprijed se zahvaljujem Vašem odgovorima! 
 
Sa štovanjem, 
Marko Sever


#28: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-18 06:30:56
Postovani gospodine ministre, 
 
Osvrnuo bih se pitanjem na vasu sljedecu izjavu! 
 
?U suradnji s Rektorskim zborom preporučio sam odmah zaposljavanje po 3-4 znanstvenika povratnika na svako hrvatsko Sveuciliste. U ovom trenutku nakon provedenih vrednovanja svakog pojedinacnog kandidata na maticnom Sveucilistu zaprimili smo 10-tak zahtjeva sa Sveucilista u Rijeci, Zagrebu, Osijeku i Splitu.? 
 
1. Da li mislite potvrditi zaposljavanje znanstvenika-povratnika predlozenih od strane Sveucilista unatoc tome sto nijedno Sveuciliste nije provelo medjunarodni natjecaj sa njihovu prijavu i odabir? 
 
2. Ako pak smatrate da medjunarodni natjecaj nije potreban, koji bi po vama bili kriteriji izvrsnosti za izbor znanstvenika povratnika? 
 
Hvala na odgovoru 
 
Ivo Kalajzic 


#29: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-18 17:49:09
Postovani ministre, 
 
Prije godinu dana dobio sam poziv od EURODOC-a, krovne europske udruge poslijediplomskih studenta, da osnujem udrugu mladih znanstvenika i poslijediplomskih studenata u RH s obzirom da udruge takvog profila nema kod nas. Projekt sam zapoceo sa jos nekoliko kolega, no nazalost zbog manjka ljudi ideja nije zazivjela. Sada, nakon godinu dana, stvorila se kriticna masa ljudi, cemu je uvelike pripomogao i ovaj portal, za ponovno aktiviranje jednog takvog projekta pod radnim imenom Mreza MLAdih Znastvenika (MLAZ). Trenutacno smo u fazi registracije, a cilj nam je u slijedecih godinu dana organizirati jednu medjunarodnu konferenciju te uclaniti RH u EURODOC na njihovoj slijedecoj godisnjoj skupstini pocetkom 2006. godine. S time u svezi imam i nekoliko pitanja: 
 
1) U RH trenutacno ne postoji predstavnicka udruga ili tijelo koje zastupa poslijediplomske studente. Na koji nacin to namjeravate zakonski rijesiti? Sa novim zakonom o znanstvenoj djelatnosti, poslijediplomci su dobili status studenata. Da li to znaci da ce nas u upravnim tijelima fakulteta i sveucilista predstavljati studentski zbor? Vjerojatno cete se sloziti samnom, da s obzirom na situaciju sa studentskim zborom, to nije najsretnije rjesenje. 
 
2) Trenutacno je u pripremi novi zakon o studentima. Da li ce u tom zakonu biti regulirana prava i obveze poslijediplomskih studenata? Ako da, onda na koji nacin se predstavnici znanstvenih novaka mogu ukljuciti u radne skupine za izradu takvog zakona? 
 
3) Takodjer, da li i kada ce znanstveni novaci dobiti x-ice i pravo na subvencioniranu prehranu. 
 
4) Iako je pod vasim mandatom konacno krenulo zaposljavanje znastvenih novaka nakon prakticki godinu dana sto ih ministarstvo nije primalo, jos je poprilican nered u samom postupku primanja, pogotovo sto se tice rokova. Mnogi buduci novaci volontiraju cesto i po godinu dana za svoje mentore cekajuci da ih ministarsvo primi. Velik broj vrhunskih mladih strucnjaka koji su htjeli ostati u Hrvatskoj je bio prisiljen otici u inozemstvo zbog sporosti birokracije i toga sto nisu znali koliko jos moraju cekati da ih ministarstvo zaposli. Da li ste razmisljali o donosenju pravilnika o zaposljavanju znanstvenih novaka u kojem bi se prvenstveno definirali rokovi i postupak izbora kako bi se izbjegla ovakva situacija i to na obostrano zadovoljstvo? Rjesavanjem ovog birokratskog problema omogucili biste ostanak mnogim ljudima koji su nakon dugog vremena volontiranja prisiljeni pronaci posao drugdje. 
 
I za kraj jos dva prakticna pitanje: 
 
Pocetkom prosle godine, na konferenciji o mobilnosti mladih znanstvenika u Europi , susreo sam se sa gospodjom Stefaniom Bettini (nadam se da je tocno ime i preime), tadasnjom povjerenicom EU komisije za znanost koja je tamo predstavljala European mobility portal. U razgovoru mi je obecala osobno doci u RH , predstaviti nam projekt i pomoci nam da se ukljucimo u doticni projekt nakon sto sluzbeno postanemo drzava kandidat za EU. Kontakte sam prenio ministarstvu no iako smo sluzbeno kandidati od 6. mjeseca prosle godine, RH nije usla u doticni projekt iako su tamo i Bugarska i Rumunjska i Turska, cak i Izrael. Moje pitanja glede ove problematike je: 
 
5) Kome se u ministarstvu mogu javiti kada ostvarim ovakve kontakte? 
 
6) Kada ce ministarstvo staviti na svoju web stranicu koji su nam sve projekti i pretpristupni fondovi u EU otvoreni danom dobivanja statusa zemlje kandidata EU?  
 
 
Velika hvala na odgovorima i nadam se buducoj suradnji! 
 
Srdacni pozdrav, 
 
Marko Pavic


#30: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-18 18:06:47
Gospodine Ministre,  
 
kako komentirate danasnji clanak u Vecernjem listu o vasim rezultatima u obrazovanju (http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/265408/index.do) pod naslovom: U školskim torbama - prazna obećanja. 
 
Posebice me zanimaju dvije teme spomenute u tom clanku: 
1. "Kao poseban problem spominje nervozu i strah zaposlenih u školama da bi mogli ostati bez posla. Ljudi se boje da će dobiti otkaz ako kažu što misle, ako rade drukčije i naprave iskorak, boje se kritički misliti i svoje misli glasno izreći." Citat iz clanka 
 
Da li mislite da u takvim uvjetima profesori mogu kvalitetno raditi svoj posao? 
 
2. Komentar iz clanka: 
"Nema sumnje da ministar hoće, ali problem je što ne zna. No ni to ne bi bio probem da ima ekipu najbližih suradnika koji znaju i mogu. Kako to nije tako, a sam je slagao i postavljao ljude, sam je i odgovoran za rezultate. Upozorava također da se ministar ne može stalno "skrivati iza mišljenja struke" i da u nekim situacijama mora preuzeti odgovornost za donošenje odluke."  
 
Kako komentirate takva misljenja o vama i vasim najblizim suradnicima, te da li mislite da postoji problem prevelikih obecanja koje ste dali javnosti a malo se na kraju dogodilo. U clanku postoji lista od 15 vasih javnih obecanja koja nisu ispunjena. 
 
Hvala na odgovorima.


#31: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-19 01:03:49
19. travanj 2005.  
 
Buduci da je isteklo predvidjeno trajanje gostovanja, ovim putem zatvaram sluzbeni dio gostovanja.  
 
 
Zahvaljujem ministru na gostovanju, te se nadam da ce naci vremena za odgovoriti i na ostatak postavljenih pitanja (zakljucno sa #30).  
 
Hvala i svim clanovima Connecta koji su postavili pitanja. 
 
Dejan Vinkovic 
Urednik Connect:: Portala


#32: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-28 11:33:21
Mene zanima da li postoji sansa da ministar odgovori i na drugu polovicu pitanja? Cini mi se da je vec proslo tjedan dana od zavrsetka gostovanja. Narocito me zanima odgovor na 2. pitanje iz posta #17 (o objavljivanju javnog natjecaja i uvjeta za povratak hrvatskih znanstvenika).


#33: Ostatak odgovora na postavljena pitanja(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-05-04 05:47:29
Postovani Connectovci,  
na zamolbu ministra stavljam ovdje i ostatak odgovora koje sam upravo dobio. Koristim ovu priliku da zahvalim ministru na odgovorima na sva postavljena pitanja. 
 
Urednik 
Dejan Vinkovic 
 
Napomena: Kako bi se sprijecilo spamere da automatskim pretrazivacima jednostavno kopiranju e-mail adrese, znak @ je u svim e-mail adresama zamijenjen sa _at_  
 
---------------------------------------------------------------------- 
#11. Poštovani ministre, naveli ste kako: Važnim potezom u mom mandatu držim pokretanje niza odvojenih projekata „priljeva mozgova” (brain gain). Ovdje mislim na projekte povratka hrvatskih studenata i znanstvenika u zemlju..."  
Međutim nije mi jasno tko spada u kategoriju studenata povratnika? da nije opet priča o dijaspori u igri? Spada ju li tu i studenti koji su isli samo završiti magisterij i doktorat na stranim sveučilištima te se vratili nakon toga u Hrvatsku? Po kom kriteriju birate studente povratnike koji ulaze u te projekte, te na koji način im se nostrificira diploma, jer znam kao netko tko je magistrirao na stranom sveučilištu da je proces nostrifikacije složen, a na kraju se umjesto priznavanja znanstvenog statusa u većini slučajeva dobiva stručni, bez obzira što je i program i sam završni rad na višoj znanstvenoj razini od one u Hrvatskoj?! Kako student povratnik, koji je samo završio magisterij ili doktorat na stranom sveučilištu može dobiti mjesto u znanstvenoj instituciji, koji je kriterij odabira? Unaprijed zahvaljujem na odgovorima. Dunaj Bonacci Skenderović .
 
 
Kriterij je odabira za znanstvenike i studente povratnike izvrsnost i potreba sveučilišta ili znanstvenih instituta za određenim profilom stručnjaka. Nema razloga za sumnjičavost o „dijaspori u igri“ jer je svaki kvalitetan povratnik iz inozemstva dobitak za našu znanstvenu sredinu. Što se tiče procesa priznavanja diploma stečenih u inozemstvu on je doista bio složen i dugotrajan do prije nekoliko mjeseci, ali od kada je pri Ministarstvu u rujnu 2004., a od 1. ožujka 2005. pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje započeo s djelovanjem Nacionalni ENIC/NARIC ured taj je postupak znatno pojednostavljen, skraćen i troškovi smanjeni. U samo nekoliko mjeseci Ured je izdao rješenja za priznavanje 230 inozemnih visokoškolskih diploma, a do konca svibnja očekuje se sljedećih 250 od zaprimljenih 550 zahtjeva za priznavanjem. Upravo je taj pojednostavljeni postupak priznavanja diploma korak u ostvarenju najavljenog projekta „priljeva mozgova“ iz inozemstva koji su nerijetko bili izloženi kompliciranoj proceduri nostrifikacije diploma i otežanoj integraciji u hrvatski sustav znanosti i tržište rada. Kolege koji su završili magisterij ili doktorat na stranim sveučilištima najlakše/najbrže se mogu zaposliti u znanstvenu instituciju u statusu znanstvenog novaka te nakon toga graditi karijeru u dotičnoj instituciji. Projekti koje nudi Ministarstvo te posebice Zaklada za znanost, visoko školstvo te tehnologijski razvitak mogu osigurati dodatna sredstva za početak njihovog samostalnog rada. 
 
#12 Gospodine Ministre, iako je moj popis pitanja (#4) najduzi, ipak moram dodati jos dva pitanja:  
 
#12 (a). Da li/kada se u hrvatski sustav znanosti namjerava uvesti status post-doca, sto bi izvrsnijim dr. sc. omogucilo da ostanu u sustavu znanosti dok ne dobiju prigodu natjecati se za znanstveno-nastvano zvanje (uz, naravno, pruzanje vrlo kompetentne i motivirane radne snage koja bi poslodavca, dakle drzavu, malo kostala).
 
 
Smatram Vašu ideju za uvođenjem statusa „post-doca“ u hrvatski sustav znanosti sjajnom i potrebnom. Želim ovdje ukazati da Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj već provodi program stipendiranja „POST-DOC“. Ovaj program omogućuje jednogodišnji boravak mladih hrvatskih doktora na inozemnim institucijama, odnosno boravak inozemnih mladih znanstvenika u Hrvatskoj. Detaljne informacije o programu i uvjeti natječaja dostupni su na mrežnoj stranici Zaklade www.nzz.hr 
 
#12 (b). U medijima, ovdje na portalu, a i samo MZOS se bavilo takvim slucajevima, anonimni pojedinci ili kvazi-intelektualci (vidjeti najnoviji primjer u Novom listu od 04. 04) si dozvoljavaju omalovazavanje pa cak i vrijedanje nekih uglednih djelatnika akademske zajednice u Hrvatskoj. Iako sam ja bio misljenja da takve osobe treba jednostavno ignorirati, jer ne zasluzuju da stanu u istu recenicu sa navedim uglednim profesorima, ipak mozda Ministarstvo i svi mi iz akademske zajednice trebamo naci nacina da tekve pojedince identificiramo i izoliramo/iskljucimo iz akademskog kruga i pristupa medijima. Koje je Vase osobno misljenje o ovom problemu? 
 
U nekoliko sam navrata javno reagirao protiv načina na koji se anonimnim pismima vrijeđaju istaknuti znanstvenici i ugledni intelektualci. Za neke je čak moja reakcija bila i „preglasna“. Na žalost, sve o čemu pišete je dosta raširena praksa u našoj sredini. Takve se glasine šire anonimnim pismima razaslanim na razne adrese, a među ostalim i medijskim kućama, u kojima se iznose neutemeljene optužbe za nečasne radnje i slično. Na radnom sastanku, koji je 17. ožujka 2005. održan u Ministarstvu, ovakvu su praksu osudili članovi Rektorskog zbora, prorektori, dekani svih hrvatskih sveučilišta, predsjednici Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, predstavnik Hrvatskog studentskog zbora. Donijeli smo jednoglasan zaključak kojim se odlučno osuđuje javno blaćenje uglednih hrvatskih znanstvenika. Naglašavam potrebu što većeg sudjelovanja ukupne javnosti u životu hrvatske akademske zajednice, ali i potrebu pune individualne odgovornosti za javno iznesene optužbe.  
 
#13 (nema pitanja) 
 
#14 Postovani gospodine Ministre, moje pitanje je vrlo jednostavno i direktno.  
Kada cete uvesti OBAVEZNO i anonimno ocjenjivanje profesora od strane studenata na sveucilistima u Hrvatskoj?  
Vi ste bili u USA i znate da prakticki na svakom sveucilistu u USA studenti anonimno ocjenjuju svoje profesore i da te ocjene imaju veliku tezinu.  
Ja sam 6 godina predavao na privatnom sveucilistu u New Yorku i tokom jednom semestra dva puta sam bio anonimno ocjenjivan od strane studenata i svaki puta nakon takove ankete sam sa sefom katedre prosao kroz evaluaciju i komentare i prodiskuirao ih. 
U Zagrebu cujem da profesori na nekim fakultetima ne dolaze po 6 mjeseci na fakultet, da su drustveno angazirani, u raznim odborima i slicno i da ih nikada nema na fakultetu, pa cak i onda kad bi trebali imati konzultacije, ispite, predavaja i slicno. Kada cemo to dovesti u red? Mislim da je to vaznije od Bolonjske ili bilo koje druge reforme.  
U USA obrazovanje je busines koji se placa $15-25 tisuca godisnje i tu profesor ima manje prava od studenata koji za taj novac sa pravom traze i dobivaju dobru uslugu.  
Sveucilista nisu tu zbog profesora da imaju titule i da se njima kite, a nista ne rade, vec zbog studenata koji bi trebali steci znaje i iskustva, pa je red da onda studenti i evaluiraju profesore i njihov rad. Ako tri generacije studenata u anonimnim anketama kazu da profesor N.N. ne valja, ne dolazi na predavanja i da ga nema, onda ocito da tu ima neceg i da se nesto treba mijenjati.
 
 
Obvezatno i anonimno ocjenjivanje profesora od strane studenata na sveučilištima u Hrvatskoj uvodi se od sljedeće akademske godine zajedno s primjenom načela Bolonjske deklaracije. Zato činimo sve da reforma visokoga školstva i prilagodba studijskih programa u sklopu Bolonjskoga procesa bude uspješna i započne već od ove jeseni. Anonimno ocjenjivanje pojedinih nastavnika postoji na nekim fakultetima već godinama gdje se rezultati anonimnog ocjenjivanja studenata koriste u svrhu unapređivanja nastave. Međutim ovaj način rada ne primjenjuje se sustavno u Republici Hrvatskoj. 
Cijenim Vaše opaske na tu temu o slučajevima na nekim fakultetima i zbog toga sam tražio od Rektorskog zbora da se počne voditi evidencija o nastavničkim aktivnostima svih zaposlenika na sveučilištima, kao i evidenciju o broju fakulteta, poslovnih škola i slično gdje pojedini nastavnici primaju plaće. Upitna je kvaliteta nastave nekog predavača na matičnom fakultetu ako je uz to predavač na drugih 5-6 fakulteta ili privatnih obrazovnih institucija.  
 
#15 (nema pitanja) 
 
#16 (a). Sadašnji način zapošljavanja znanstvenih novaka bi trebalo hitno promijeniti. Budući da fakulteti ne znaju kada će i koliko znanstvenih novaka moći zaposliti, često se događa da najbolji studenti ne mogu čekati nekoliko godina da se eventualno odobri mjesto znanstvenog novaka, što je potpuno neizvjesno i nesigurno. Kada konačno Ministarstvo odobri zapošljavanje znanstvenog novaka, onda nam je izbor vrlo ograničen na nekoliko kandidata koji su upisani na poslijediplomski studij. Ovakav način zapošljavanja ne omogućava praćenje i zapošljavanje najboljih studenata, što bi svakako trebao biti najvažniji kriterij. 
 
Trenutačno su u sustavu zaposlena 2.602 znanstvena novaka (ovdje nisu pribrojani asistenti koji se financiraju iz proračuna za visoku naobrazbu i primljeni su u stalni radni odnos, koji su također podmladak sveučilišne populacije). Samo prošle godine u sustav je ušlo 565 znanstvenih novaka, a unazad 4 godine njih gotovo 1.000. Između pristiglih prijava, Ministarstvo je prošle godine u 6 navrata odobravalo najuspješnije, što je češće nego svaka 2 mjeseca, a upravo zbog razloga koji navodite. Ministarstvo ne uvjetuje da znanstveni novaci moraju biti upisani na poslijediplomski studij nego da to učine u prvom mogućem roku nakon potpisivanja ugovora. 
Udio broja znanstvenih novaka (opet bez asistenata koji se financiraju iz proračuna za visoku naobrazbu) u ukupnoj znanstvenoj populaciji (znanstvenici izabrani u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja koji su u radnom odnosu) je oko 38%, što je više nego značajan postotak. Veći je problem što novake treba uvesti u sustav kao samostalne istraživače u stalnom radnom odnosu. Ministarstvu i sveučilištima predstoji težak zadatak implementacije znanstvenih novaka na radna mjesta koja su, u postojećoj situaciji, vrlo ograničena. I taj problem smo pokušali riješiti ove godine, te sam na Rektorskom zboru dao preporuku da u kvotu od 400 novo odobrenih mjesta na svim hrvatskim Sveučilištima zaposle znanstvene novake koji su tijekom proteklih godina ispunili potrebne uvijete. 
 
#16 (b) Komunikacija između profesora i Ministarstva je vrlo loša - uglavnom se svodi na slanje e-mail poruka, na koje najčešće nitko ne odgovara. Na primjer, već dvije godine pokušavam nabaviti statistički program za nastavu i istraživanje, koji je preskup da ga plaća fakultet. Nakon mnoštva e-mail poruka i službenog dopisa fakulteta, opet sam na početku - još uvijek tražim odgovornu osobu kojoj mogu obrazložiti zahtjev. Što bi trebalo učiniti da se takav zahtjev konačno riješi? 
 
Ranije sam obrazložio svoje stajalište da je potrebno odgovoriti na sve upite koji stižu u Ministarstvo te da na to potičem svoje suradnike. Na ogroman broj upita se odgovara i moj tim u kabinetu o tome vodi evidenciju. U konkretnom slučaju molio bih da navedeni zahtjev uputite izravno na adresu pomoćnika koji vodi Upravu za informacijsko društvo dr. Dragana Schwarza (dragan.schwarz_at_mzos.hr). Također bih Vas zamolio ako ste u mogućnosti dostaviti i korespondenciju koju ste vodili o tom predmetu dr. Schwarzu ali i meni na moj e-mail (dragan.primorac_at_mzos.hr) 
 
#17 (a). Možete li nam razjasniti kakvo je vaše stvarno mišljenje o akademiku Radmanu i projektu MedILSa? Na konferenciji za novinstvo (HINA, 08.11.2004) izjavili ste da je "akademik Radman primjer znanstvenika koji nije spreman na povratak u Hrvatsku". O tome se razvila i vrlo burna diskusija na ovom portalu. Zanima me da li još uvijek mislite isto?  
 
Za nekoliko dana (7.5. na dan grada Splita), a sukladno mome ranijem obećanju MedILS će dobiti nove suvremene prostore. Iznimno sam sretan zbog toga. Akademik Radman će nakon toga biti u mogućnosti ostvariti sve svoje planove, a koje je najavio, te će osobno odlučiti koji oblik njegovog boravka u Hrvatskoj će biti najefikasniji u realizaciji tih planova. Koliko čujem i Vi dolazite u Split toga dana pa ćemo moći i na licu mjesta porazgovarati o Vašim konkretnim aktivnostima vezanim uz MEDiLS koje se najavljuju. Ovdje posebno ističem iznimno težak i obiman posao glede dovršenja MeDILSa tijekom zadnje godine u koji su bili uključeni djelatnici MZOŠ, Sveučilišta u Splitu, građevinske tvrtke Tromont d.o.o. koja je pobijedila na javnom natječaju, djelatnika grada Splita i Županije, gospodina Poljaka kao glavnog nadzornika i mnogih drugih 
 
#17 (b). Zašto MZOŠ nije objavilo niti jedan međunarodni poziv/natječaj (u znanstvenim časopisima Nature i Science) za povratak znanstvenika u Hrvatsku u kojem bi bili javno definirani detalji tog bitnog projekta? Usprkos nedostatku otvorenog natječaja koji bi u Hrvatsku mogao privuci najkvalitetnije kandidate, vi ipak najavljujete "povijesni povratak znanstvenika". Na temelju kojih znanstvenih/statističkih podataka se bazira ta najava? - posebice ukoliko se zna da je znanstvenicima u inozemstvu potpuno nepoznato gdje se uopće može aplicirati za povratak u Hrvatsku i na kakve projekte/programe? 
 
Ideja povratka znanstvenika u Hrvatsku promovira se već niz godina, a posebno je istaknuta na Prvom kongresu hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva u studenom prošle godine u Zagrebu gdje su prisustvovali brojni istaknuti znanstvenici iz dijaspore, a na koji ste i Vi bili pozvani. Na tom su kongresu prisutni znanstvenici formirali okosnicu mreže hrvatske znanstvene dijaspore, upoznati su s mogućnostima i načinom realizacije povratka u Hrvatsku, a informirani su i o svemu što je relevantno za povratak. Informacije se mogu naći preko pretraživača na internetu na web stranicama Ministarstva i Sveučilišta, i prema informacijama koje dobivam upravo te informacije su dostatne najvećem djelu naših znanstvenika u inozemstvu. Međutim slažem se s Vama da informacija može biti pojačana objavljivanjem u prestižnim znanstvenim časopisima. Samo tijekom ove godine zaprimili smo 10-tak zahtjeva sa nekoliko hrvatskih sveučilišta za zapošljavanjem povratnika, nakon što su sveučilišta provela evaluacijske postupke. Glede nekih konkretnih programa koja su financirana iz državnog proračuna preporučam Vam da pogledate programe „Gost, Senior, Postdoc“ koja su na stranicama Nacionalne zaklade za visoko školstvo, znanost i tehnologijski razvoj.  
 
#20 (a) Vjerojatno znate kako šire tržište ponekad određuje nečiju vrijednost školovanja, a malo ljudi izvan znanstvene zajednice će znati točnu razliku između magistra struke i magistra znanosti. Zbog čega osobe s magisterijem znanosti ipak ostaju u tom starom sporom sustavu obrane još jedne teze (a vjerojatno znate koliko je birokratski spor taj stari postupak), kad su već kroz ispite na magistarskom studiju i pisanjem magistarskog rada napravile velik dio onog što će biti obaveza studentima koji upišu doktorski studij po novim programima? Pretpostavljam da je po tom starom postupku prosječno trajanje izrade disertacije bilo barem 4 godine. Ne čini li vam se da su time sadašnji magistri znanosti ipak dovedeni u podređeni položaj u odnosu na reformu koju donosi bolonjski proces, umjesto da su se pronašli načini na koji bi se mogli uključiti u sam proces? 
 
Premda mi se Vaše razmišljanje čini vrlo zanimljivim, ne mislim da su magistri znanosti koji žele doktorirati dovedeni u podređeni položaj u odnosu na magistre struke. Štoviše, oslobođeni obveze pohađati redoviti doktorski studij upravo su dovedeni u položaj u kojem im je priznata odgovarajuća znanstvena kompetentnost. 
 
#20 (b). Još jednom bih se vratio na pitanje u svezi studenata na magistarskim studijima. Citirali ste članak 120. Zakona iz srpnja 2004. godine. No, zanimljivo je usporediti taj članak sa starijom verzijom iz srpnja 2003. godine. U toj verziji je u stavku 6. pisalo da je trenutnim studentima magistarskih studija, na njihov zahtjev i uz određene uvjete, nužno omogućiti završetak studija izradom doktorske disertacije. Međutim, izmjenom tog članka u srpnju 2004. izraz "nužno" promijenjen je u "može". Time se dala sloboda visokim učilištima, tako da se ne bih složio kad kažete kako oni nisu prepušteni na milost i nemilost fakultetima. Zbog čega je to tako? 
 
Zakonodavac je smatrao da je zbog autonomije sveučilišta potrebno riječ „nužno“ zamijeniti s riječju „može“, a prijedlog ove izmjene je došao od same akademske zajednice. U istom članku, stavak (5) navodi se da će Visoko učilište (koje najbolje poznaje problematiku iz dotičnog znanstvenog područja) propisati općim aktom koje je uvjete (polaganje ispita, izvršavanje drugih obveza) potrebno ispuniti za stjecanje doktorata znanosti za slučajeve koje navodite. Dio odgovora na Vaše pitanje možete pronaći i u Komentaru Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju autora Davora Rajčića.  
 
#21. Nadovezao bih se kratkim pitanjem na vaš odgovor na #3(a) vezano za evaluaciju uspješnosti znanstvenih projekata financiranih od strane ministarstva. 
Naime, tijekom posljednjih mjeseci može se primijetiti kako MZOŠ putem svojih web stranica nastoji javnosti pružiti sve više informacija o svojim djelatnostima. Zanima me hoćete li možda izvješća istraživača-voditelja projekata također učiniti dostupnima putem stranica MZOŠ-a? 
Time bi cjelokupna hrvatska akademska zajednica - kako ona u domovini tako i ona u inozemstvu - mogla izravno sudjelovati u neformalnom (ali vrlo učinkovitom) ocjenjivanju tih projekata. Vjerujem da bi se na taj način donekle mogao ublažiti kronični problem 'ruka ruku mije' recenzija projekata koji je gotovo neizbježan unutar male akademske zajednice kao što je ona u samoj Hrvatskoj.
 
 
Baza znanstvenih projekata koje financira Ministarstvo dostupna je za pretraživanje na web stranici Ministarstva gdje se, među ostalim, može vidjeti i produkcija i uspješnost projekta, a pregled objavljenih radova nalazi se i na http://bib.irb.hr. Ovi podaci dostupni su hrvatskoj akademskoj zajednici već duže vrijeme i ona se njima koristi. U aktivnoj smo fazi razmatranja najboljeg načina recenziranja prijedloga projekata. Jedan od čimbenika koji treba uzeti u obzir je i vrijeme unutar kojega treba krenuti s novom generacijom projekata te u tom smislu treba iznaći rješenje koje će biti najobjektivnije. U ovoj fazi smo naročito otvoreni za prijedloge vezane za evaluaciju projekata i druge prijedloge ili primjedbe koje možete slati na znanost_at_mzos.hr i koje su dobrodošle. Glede izbjegavanja situacije „ruka ruku miluje“ imao sam više razgovora s ministrima znanosti, Austrije, Mađarske i Slovenije kako bi pokušali stvoriti „mješovite“ recenzentske grupe. 
 
#22. Poštovani gospodine Ministre, bilo mi je neobično drago pročitati da ce MZOŠ nastaviti s financiranjem subvencioniranih stambenih kredita. Kad se kani riješiti dopunski natječaj za subvencionirane stambene kredite Sveučilišta u Splitu? Hoće li se to riješiti kao ''aneks'' prethodnog natječaja ili predlažete potpuno novi natječaj? Molila bih precizan rok, ako je moguće! 
Unaprijed zahvaljujem.
 
 
S obzirom na veliku zainteresiranost zaposlenika sveučilišta i ostalih ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja za realizaciju stambenih kredita sa subvencioniranom kamatom, obavještavamo Vas da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa već nekoliko puta produžavalo rok za realizaciju kredita. Nakon postizanja dogovora s Rektorskim zborom RH izvijestiti ćemo Vas o novom roku za odobravanje kredita.  
 
#23. Poštovani ministre, govorili ste o 1050 prijedloga studijskih programa koji se trenutno evaluiraju i o kriterijima vrednovanja visokih učilišta. Govorili ste i o dva osnovna kriterija odnosno momenta. Jedan je bio "uvažavanje stanja naših visokih učilišta" a drugi "podizanje kvalitete na europsku razinu" . Naglasili ste da ce u početku dominirati prvi. Da li to znači da će se "stari" programi apriori prihvatiti? 
 
1050 prijavljenih programa je puno više programa nego do sada i to implicira i veći broj predavača -->troškova. Zanima me koliko ministarstvo uopće može izdvojiti novca za te programe? Da li će i programi koje ministarstvo nije u mogućnosti financirati, a procijenjeni su kao kvalitetni -- biti odobreni? 
 
Da li će postojati "djelomično" financirani studijski programi od ministarstva odnosno sveučilišta (ukoliko se ide po lunp sum modelu)? 
 
Da li će se poticati nezavisni financijski izvori iz školarine, međunarodnih fondacije, lokalne samouprave i dr. na Hrvatskim sveučilištima. Kako ce to biti regulirano?
 
 
Zapravo, u ovom trenutku u proceduri recenziranja je 808 studijskih programa i to onih preddiplomskih i diplomskih, a razlika od broja koji sam ranije spomenuo se odnosi na poslijediplomske studijske programe koji će se vrednovati kasnije, nakon ove prve prioritetne faze vrednovanja. U postupku vrednovanja smo utvrdili da je zaprimljeno oko 15% potpuno novih studijskih programa, oko 40% djelomično izmijenjenih studijskih programa dok ostatak čine postojeći programi. I „stari“ programi će biti itekako vrednovani tako da se niti jedan od njih apriori neće prihvatiti. Točno je da treba s jedne strane uvažavati stanje naših visokih učilišta, no s druge strane, iznimno je važno neprestano podizati njihovu kvalitetu. Kako to postići u situaciji kada nema, a ne može ni biti dovoljno novca za sve predložene studijske programe? Naša se orijentacija temelji prija svega na odobravanju studijskih programa potrebne kvalitete. To znači, dakako, da sve što je predloženo neće moći biti financirano državnim novcem. Sada u početku još nemamo potpuni uvid u razinu kvalitete programa, ali od slijedeće akademske godine provoditi će se sustavna provjera kvalitete izvedbe studijskih programa unutar ukupnoga sustava visokog obrazovanja. 
Novi sustav financiranja visokoga obrazovanja gdje sveučilišta samostalno sudjeluju u preraspodjeli novca (LUMP SUM) trebao bi osigurati dodatnu kvalitetu ali i prenošenje veće javne odgovornosti na sveučilišta. Konačna konkretna rješenja bit će rezultat sporazumijevanja pojedinog sveučilišta i Ministarstva. Razumljivo je da će u budućnosti sveučilišta intenzivnije koristiti i druge oblike financiranja poput nezavisnih financijskih izvora, školarina, sredstava međunarodnih fondacija, izvora lokalne samouprave ali i vlastitih sredstava. 
 
#24. Štovani gosp. ministre, 
Imam neugodno iskustvo sa svim dosadašnjim ministrima u pogledu odnosa prema razvitku ljudskih resursa, od prvog dr. Muftića do zadnjeg dr. Flege. Svi su ministri bili časni, savjesni, ali nažalost nitko nije dovoljno posvetio pozornosti kako se izboriti u Vladi, kroz HNB i druge institucije da Lijepa naša postane "learning society". Naše je ministarstvo za mene "ružno pače" još uvijek u Vladi, a zanima me što treba učiniti da POLETI. Vi radite, koliko znam, jako puno. Želio bih da manje radite a da oko vas (nomina sunt odiosa) se više radi. 
Ovo je općenito, a konkretno Vas pitam dokle je stigla inicijativa dr. J. Božičevića o radu sa nadarenima. Okupljena je izvrsna ekipa, ali se dugo , predugo čeka. 
Iskoristimo FESTIVAL ZNANOSTI i kroz Carnet konferencije potaknimo procese u kojima će biti MANJE BRUTALNOSTI PREMA NADARENIMA u Lijepoj našoj. Odnos prema najboljim ljudima opada od osnovne škole, preko srednje, fakulteta i na kraju nam talente uništava gospodarstvo, a posebno političke strukture. Znam da je to težak problem i zadatak, ali vjerujem da ste Vi šansa ovoj nedovoljno sposobnoj Vladi da se usmjeri na spas ljudskih resursa. Tim se problemom bavim 40 godina i očajan sam što ima premalo stručnjaka u toj domeni, a posebno što će i "brain drain nadvladati brain gain". Vi ste zadovoljni 1. skupom (Zagreb - Vukovar). Ja sam duboko nezadovoljan. Meni je jasno zašto ste Vi zadovoljni, ali me zanima da li znate zašto ja nisam. Razvoj ljudskih resursa nije Vaša domena i nemate viziju što smo mogli napraviti tijekom i nakon konferencije u podizanju motivacije, znanja i timske organiziranosti znanstvenika u domovini i dijaspori. Ne mogu Vas za to osuditi, jer i sada previše raditi i teško je sa OHOLIM I ZAVIDNIM Hrvatima - znanstvenicima, kao pojedinac više učiniti. Želim Vam najiskrenije da su u Vladi izborite za strategiju većeg ulaganja u ljudske resurse, jer je na vlasti, na svim nivoima, previše RAZVOJNO NESPOSOBNIH ljudi, bez vizije, bez htijenja, bez dovoljno znanja. Neka ovaj portal bude leptir u duhu teorije kaosa. Upravljajte tim procesom pretvaranja alopoietične u autopoietičnu Hrvatsku. 
Neka Vam svih hrvatski mučenici na nebu pomognu kako bi prestala KALVARIJA našeg naroda.
 
 
Zahvaljujem na Vašim komentarima koji ukazuju na temeljne probleme znanosti u našem društvu. Cijenim rad svojih prethodnika i vjerujem da su u danim okolnostima činili koliko je bilo moguće na razvitku ljudskih resursa. Svjestan sam poteškoća o kojima govorite i mislim da je najbolji način da se ulaganjem u obrazovanje mladih ljudi i poticanje znanosti, ali i provodeći filozofiju cijeloživotnog obrazovanja, gradi društvo znanja.  
 
O Prvom kongresu hrvatskih znanstvenika iz Domovine i inozemstva puno je toga rečeno i ne radi se samo o mojemu mišljenju nego o stajalištima samih znanstvenika i odjecima u javnosti koji su pozitivni i koje smo objavili na mrežnoj stranici Ministarstva. Ono što je posebice važno za taj Kongres jest to što je on uspio okupiti brojne hrvatske znanstvenike iz cijeloga svijeta i znanstvene novake te također okupiti i političku i gospodarsku elitu Hrvatske. Na taj je način znanost ušla u žarište interesa, a zaključci Kongresa i stajališta iznesena u Deklaraciji postali su obveza na kojoj dalje strateški rade i moje Ministarstvo kao i ostala državna i znanstvena tijela i ustanove u Republici Hrvatskoj. Međutim slažem se s Vama, sve je to tek stvaranje baze za brojne aktivnosti koje sličan skup treba pokrenuti. 
 
Što se tiče tvrdnji o oholosti i zavidnosti te ocjena o razvojnoj nesposobnosti poštujem Vaše mišljenje, ali držim da nam treba više razumijevanja i suradnje na zajedničkim ciljevima. Mislim da iznimno važno pokušati postići suglasnost hrvatskog naroda oko ključnih i strateških odrednica razvoja, a tu držim da obrazovanje i znanost imaju ključnu ulogu. Vjerujem da će se upravo u području znanosti događati rast i napredak te da će se razvojem sustava obrazovanja omogućiti da najsposobniji svojim znanjem pridonesu izgradnji Hrvatske. Osobno glede toga činim sve što je u mojoj moći! Hvala Vam za Vašu zadnju rečenicu i želim vam svako dobro. 
 
#25. Poštovani gospodine Ministre, zašto ste dopustili izbor kolege bez i jednog znanstvenog rada (D.M.) u Nacionalno vijeće za znanost te kolege koji ni dana nije radio u visokom školstvu (I.L.) u Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje? 
 
Zakonodavac je u odredbama o sastavu Nacionalnih vijeća propisao da se prema određenim kriterijima u sastav imenuju članovi izvan sustava znanosti i visokoga obrazovanja. U konkretnom slučaju riječ je o predloženicima koji ispunjavaju sve uvjete za članstvo u Nacionalnom vijeću u kvoti izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja. Ne postoje uvjeti kojim se navodi potreba objavljivanja znanstvenih radova za članove izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja zbog prirode njihovog posla koja uglavnom nije vezana uz znanstvene institucije. Inače u toj kvoti se prijavio iznimno mali broj kandidata, a navedene kolege je imenovao Hrvatski Sabor. Iz životopisa navedenih kolega izdvajam: Dipl. ing. Dalibor Marijanović bio je na usavršavanju u SAD-u od 1999. do 2003. godine. Ponajprije je radio na Odjelu za genetiku i razvojnu biologiju Sveučilišta Connecticut. Razvijao je informatičke programe i imenovan za voditelja tima, a potom je postavljen za zamjenika direktora informatike te je bio odgovoran za vođenje informacijskih procesa u bolnici s tri tisuće zaposlenika. Dokazao je uspješnost i u obavljanju poslova kao direktor u Poliklinici Sv. Duh 2 u Zagrebu, gdje je uveo optimizaciju poslovnih procesa i materijala korištenih u procesu hemodijalize. Član je američkog društva „File Maker Solution Alliance“ i jedan je od 200 ovlaštenih stručnjaka koji razvijaju informacijski sustav „File Maker“. Član Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja Igor Lasić dipl.oec. dokazao se kao uspješna mlada osoba u tvrtci Brodomerkur na mjestu direktora, Sektora za turizam i vanjsku trgovinu, a isto tako i u tvrtci „Auto-Rubikon“ koju je osnovao i koja je dobitnik prestižnih nagrada. Iako direktno nije vezan za sustav visokog obrazovanja pokretač je niza obrazovnih procesa koji se tiču prometa. Predsjednici Nacionalnih vijeća zbog osjetljivosti poslova koje članovi obavljaju vode računa da članovi ne budu u mogućem sukobu interesa pri rješavanju pojedinih problema.  
 
#26 (b). Planira li Ministarstvo dati na uvid akademskoj zajednici financijska sredstva izdvojena za pojedine znanstvene i tehnologijske projekte kako bismo znali tko je najbolje iskoristio odobrena mu državna sredstva, te kako ne bi bilo komentara "ruka ruku mije" (post #21)? 
 
Ministarstvo (točnije Uprava za znanost) nije nikada davala javnosti podatke o financiranju pojedinačnih znanstvenih projekata, već samo ukupne iznose po kategorijama (npr. područjima znanosti, sveučilištima i sl.). Takvi podatci davali su se na uvid samo pri ocjeni izvješća o radu na projektu područnim vijećima, međutim Vaš komentar stoji i ne vidim razloga da se sustav koji predlažete ne uvede uskoro i u Hrvatskoj. 
 
Što se tiče dijela pitanja koje se odnosi na tehnologiju i tehnologijske projekte mogu Vas uputiti na stranicu http://www.mzos.hr/tprojekti gdje se već nalaze svi podaci o tehnologijskim projektima, uključujući i financijske podatke. 
 
#26 (c). Kako se dogodilo da "tihim" rebalansom naše Ministarstvo ostane bez 284 milijuna kuna koja su mu bila odobrena državnim proračunom (Novi list 22. ožujka 2005.)? Zahvaljujem na odgovorima. 
 
Ključne informacije u svezi iskorištenja državnog proračuna (DP) za 2004. g. su; 
- DP za 2004. g. je odobren u iznosu od 8.320.241.548,00 
- Tehničkim rebalansom u prosincu 2004. g. DP je uvećan za cca 56 mln kn (nedostatna sredstva za plaće) 
- U 2004. g. izvršeno je 8.262.158.532,51 kuna ili 99,3% tekućeg proračuna odnosno 99,64% izvornog (odobrenog u mjesecu ožujku),  
- Neiskorišteni iznos od cca 114 mln kn nije iskorišten iz razloga što su planirani prihodi središnjeg proračuna bili nedostatni za pokriće svih tekućih obveza (usputno ispred MZOŠ-a sva plaćanja su bila pripremljena ali nisu nažalost realizirana),  
- Po pojedinim pozicijama na kojima obveze u 2004. g. nisu izvršene, obveze su prenesene u 2005. g. te su iste početkom godine i izmirene 
 
#26. Poštovani ministre Primorac! 
 
Svjestan vašeg preopterećenja i zaposlenosti postavit ću dva pitanja uz koja ću dodati neka moja razmišljanja koja pročitajte shodno vašem raspoloživom vremenu. 
 
1. ZNANSTVENO VREDNOVANJE - U uvodnom intervjuu ovog vašeg gostovanja spomenuli ste "postavljanje kriterija izvrsnosti za svako znanstveno područje". Znači li to da će se napokon napustiti sadašnji sistem temeljen uglavnom na CC kriteriju u korist upotrebe različitih baza za različite discipline? (u smjeru jedne rasprave s portala - Bibliografske baze 
 
2. PRIORITETI - Kao jedno od prioritetnih područja navodi se "znanost o okolišu". Postoji li mogućnost financiranja trajnih istraživačkih projekata koji bi osigurali kontinuirano prikupljanje kronično manjkavih podataka o biološkoj komponenti okoliša?
 
 
Postavljanje kriterija izvrsnosti znanstvenika u znanstvenom napredovanju je upravo ovih dana jedna od temeljnih tema na Područnim vijećima i na Nacionalnom vijeću za znanost. Da, nemoguće je postići izjednačavanje kriterija za sva definirana područja znanstvenih istraživanja, ali se pošlo od prethodnih kriterija i cilj je ili ih ostaviti kakvi jesu ili, što je zapravo osnovna namjera, postrožiti ih. U nekima od područja postoje opiranja tomu, no Ministarstvo će ustrajati u smjeru izjednačavanja znanstvenih kriterija sa svjetskom znanstvenom zajednicom. U skladu s time se redefiniraju i citatne baze podataka, opet zavisno o područjima, a jedan od temelja većini postaje i SCI. Glede svega navedenoga planiramo organizaciju savjetovanja, pa nam je svaki komentar dobrodošao, Vaš dopis proslijeđen je pomoćniku ministra za znanost koji moli da mu se osobno javite glede Vaših komentara radi dodatnih razmatranja.  
Pitanje „trajnog“ financiranja projekata nije sasvim jednostavno raščlaniti i za sada ga ne predviđamo, no to ne znači da glavni istraživači ne mogu zatražiti logično produljenje i nastavak financiranja projekata, ali se takvi zahtjevi moraju temeljiti na dijelu postignutih rezultata u prethodnome razdoblju. To će se napose odnositi na projekte iz domene strateških ciljeva RH, dakle, i područja koje se u pitanju spominje. 
 
#27. Poštovani gospodine ministre! 
 
Imam samo dva kratka pitanja. 
 
1. Zanima me zašto na stranicama Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa nema nikakva obavijest, niti link, niti išta o Svjetskoj godini fizike, dok samo Ministarstvo je supokrovitelj svih akcija koje se provode u vezi s Svjetskom godinom fizike? A da ne pričamo o tome koliko je to važno za obilježavanje i promociju same znanosti? 
 
2. Isto tako me zanima u kojoj mjeri će Ministarstvo doprinijeti u akcijama povodom Svjetske godine fizike u Hrvatskoj, i to financijskim putem, dok EU na čelu sa EPS-om (European Physical Society) sufinancira projekte sa 150 000 eura? 
 
Unaprijed se zahvaljujem Vašem odgovorima!
 
 
Ministarstvo je pokrovitelj Festivala znanosti koji, u sklopu svojih raznovrsnih djelatnosti, pokriva i obilježavanje godine fizike. A da je to i te kako bitno u promociji znanosti, znamo jer je i to bio jedan od parametara koji smo analizirali u razmatranju sufinanciranja Festivala znanosti. Točno je i da se mogao napraviti kvalitetni „Link“ na stranicama MZOŠ-a gdje bi svi zainteresirani mogli pronaći potrebne informacije međutim budući da je sve na vrijeme pozivam Vas da nam pomognete u kreiranju jedne takve obavijesti. Glede financiranja, dajemo potporu u realizaciji konkretnih projekata iz područja fizike, znanstvenih skupova te zapošljavanjem novaka na projektima koje vode fizičari.  
 
#28 (a). Poštovani gospodine ministre, 
 
Osvrnuo bih se pitanjem na vašu sljedeću izjavu! 
 
“U suradnji s Rektorskim zborom preporučio sam odmah zapošljavanje po 3-4 znanstvenika povratnika na svako hrvatsko Sveučilište. U ovom trenutku nakon provedenih vrednovanja svakog pojedinačnog kandidata na matičnom Sveučilištu zaprimili smo 10-tak zahtjeva sa Sveučilišta u Rijeci, Zagrebu, Osijeku i Splitu.“ 
 
Da li mislite potvrditi zapošljavanje znanstvenika-povratnika predloženih od strane Sveučilišta unatoč tome što nijedno Sveučilište nije provelo međunarodni natječaj za njihovu prijavu i odabir? Ako pak smatrate da međunarodni natječaj nije potreban, koji bi po vama bili kriteriji izvrsnosti za izbor znanstvenika povratnika?
 
 
Kriteriji izvrsnosti su uglavnom poznati. Ukratko, je riječ o znanstvenicima koji su do sada postizali iznad prosječne rezultate. Naša je namjera da ih angažiramo u Hrvatskoj međutim to nije laka misija jer se godinama na tome nije sustavno radilo. Zato je svaki vid izbora i angažmana ovih ljudi, dakako ukoliko je u skladu s hrvatskim zakonima, u osnovi dobar ako daje rezultat koji je bolji od dosadašnjih. S druge strane rektori o kojima govorim su imenovali povjerenstva kako bi za svakog pojedinačnog povratnika utvrdili njegovu stvarnu znanstvenu „težinu“ ali i moguć doprinos akademskoj i znanstvenoj zajednici. U ovom trenutku Sveučilište u Rijeci je otišlo najdalje i odabrali su tri kandidata za koje traže suglasnost, a vrlo brzo će životopisi navedenih kolega biti dostupni putem web stranica. Ipak, važno je reći da najveći dio kolega koji su zainteresirani za povratak su znanstvenici u srednjoj životnoj dobi koji su ili završili „post doctoral fellowship“ ili su nekoliko godina proveli na usavršavanju, a u tu kategoriju i sami spadate. Prije dva dana Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvitak i čiji projekti su dostupni svima objavila je podatak da se svega nekoliko znanstvenika povratnika prijavilo na projekte koji povratnicima kroz prvu godinu osiguravaju pomoć u iznosu do 100 000 Eura i to je indikativno jer zapravo govori o cjelovitoj situaciji u Hrvatskoj. I na kraju navodim da nisu zanemarivi osobni kontakti koji potencijalni povratnici ostvaruju glede svoga povratka s čelnicima akademskih/znanstvenih institucija, kao što je npr. slučaj s Vama i Medicinskim fakultetom u Splitu, što podržavam. 
 
#29 . Poštovani ministre, prije godinu dana dobio sam poziv od EURODOC-a, krovne europske udruge poslijediplomskih studenta, da osnujem udrugu mladih znanstvenika i poslijediplomskih studenata u RH s obzirom da udruge takvog profila nema kod nas. Projekt sam započeo s još nekoliko kolega, no nažalost zbog manjka ljudi ideja nije zaživjela. Sada, nakon godinu dana, stvorila se kritična masa ljudi, čemu je uvelike pripomogao i ovaj portal, za ponovno aktiviranje jednog takvog projekta pod radnim imenom Mreža MLAdih Znanstvenika (MLAZ). Trenutačno smo u fazi registracije, a cilj nam je u sljedećih godinu dana organizirati jednu međunarodnu konferenciju te učlaniti RH u EURODOC na njihovoj sljedećoj godišnjoj skupštini početkom 2006. godine. S time u svezi imam i nekoliko pitanja: 
 
#29 (a) U RH trenutačno ne postoji predstavnička udruga ili tijelo koje zastupa poslijediplomske studente. Na koji način to namjeravate zakonski riješiti? S novim zakonom o znanstvenoj djelatnosti, poslijediplomci su dobili status studenata. Da li to znači da će nas u upravnim tijelima fakulteta i sveučilišta predstavljati studentski zbor? Vjerojatno ćete se složiti sa mnom, da s obzirom na situaciju sa studentskim zborom, to nije najsretnije rješenje.
 
 
Slažem se s Vama da Studentski zbor nije okvir u kojemu je moguće valjano rješavati pitanja studenata poslijediplomskih studija. Koristim prigodu izvijestiti kako je u pripremi prijedlog zakona s kojim namjeravamo objediniti sva pitanja prava redovitih studenata. Kako će poslijediplomski studij ubuduće biti zapravo redoviti studij trebat će svakako razmotriti i da će njime biti obuhvaćena i pitanja studenata poslijediplomskih studija, a time i osigurana makar neka od prava koja imaju redoviti studenti. Osnivanje Vaše Udruge pozdravljam i pozivam Vas da kontaktirate državnog tajnika za visoko obrazovanje prof.dr. Slobodana Uzelca glede Vaših sugestija koje bi pomogle u sastavljanju novog Zakona o studentima. Njegova adresa je slobodan.uzelac_at_mzos.hr  
 
#29 (b) Trenutačno je u pripremi novi zakon o studentima. Da li će u tom zakonu biti regulirana prava i obveze poslijediplomskih studenata? Ako da, onda na koji način se predstavnici znanstvenih novaka mogu uključiti u radne skupine za izradu takvog zakona? 
 
Kao što sam naveo preporučam da što prije kontaktirate prof.dr. Uzelca obzirom da je pokrenuta izrada novog Zakona o studentima i njihovim pravima i obvezama. 
 
#29 (c) Također, da li i kada će znanstveni novaci dobiti x-ice i pravo na subvencioniranu prehranu? 
 
I o tome će upravo narednih dana biti više riječi u radu na naprijed spominjanom zakonu jer zbog prijelaza na Bolonjski sustav neke obveze i prava studenata trebat će redefinirati. 
 
#29 (d) Iako je pod vašim mandatom konačno krenulo zapošljavanje znanstvenih novaka nakon praktički godinu dana što ih ministarstvo nije primalo, još je popriličan nered u samom postupku primanja, pogotovo što se tiče rokova. Mnogi budući novaci volontiraju često i po godinu dana za svoje mentore čekajući da ih ministarstvo primi. Velik broj vrhunskih mladih stručnjaka koji su htjeli ostati u Hrvatskoj je bio prisiljen otići u inozemstvo zbog sporosti birokracije i toga što nisu znali koliko još moraju čekati da ih ministarstvo zaposli. Da li ste razmišljali o donošenju pravilnika o zapošljavanju znanstvenih novaka u kojem bi se prvenstveno definirali rokovi i postupak izbora kako bi se izbjegla ovakva situacija i to na obostrano zadovoljstvo? Rješavanjem ovog birokratskog problema omogućili biste ostanak mnogim ljudima koji su nakon dugog vremena volontiranja prisiljeni pronaći posao drugdje. 
 
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrava angažiranje znanstvenih novaka na ugovorenim znanstvenom projektima temeljem članka 43. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (”N.N.” 123/03., 198/03., 105/04., 174/04).  
 
Odabiranje znanstvenih novaka vrši se između najuspješnije diplomiranih studenata vodeći pri tome računa o: 
- raspoloživim sredstvima Državnog proračuna na računu za plaće i naknade za znanstvene novake 
- broju potencijalnih mentora u ustanovi u kojoj se traži novak 
- činjenicama vezanim uz znanstveni projekt na kojem se traži angažiranje pristupnika kao i o broju zaposlenika u znanstveno-nastavnom i suradničkom zvanju u ustanovi u kojoj se traži novak. 
 
U Državnom proračunu za 2005.godinu („N.N“ 171/04) osigurana su sredstva za Program usavršavanja znanstvenih novaka za 2005.godinu. S obzirom da nije moguće preuzimati nove obveze dinamikom prispijeća zahtjeva za nove pristupnike – već je nužno voditi računa o raspoloživim sredstvima – zahtjevi za nove novake u pravilu se razmatraju kvartalno.  
 
Valja spomenuti da se osim plaće, znanstvenim novacima isplaćuju i  
- sredstva za prijevoz,  
- jubilarne nagrade 
- regres  
- božićnica 
- dar za djecu novaka u povodu dana Sv.Nikole 
- materijalna prava (pomoći u slučaju smrti zaposlenika, supružnika,djeteta ili roditelja, pomoć u slučaju bolovanja dužih od 90 dana) 
- dodatak od 8% za stečeni magisterij znanosti. 
 
S obzirom da prema čl. 43. Zakona o znanosti i visokom obrazovanju znanstvene organizacije mogu znanstvene novake zaposliti i bez odobrenja ministra ako same financiraju njihov rad - vrhunski mladi stručnjak koji je predložen za novaka – a volontira u ustanovi za svoga mentora – mogao bi na taj način biti podupiran do mogućeg odobrenja od strane Ministarstva. I na kraju zadovoljstvo mi Vas je izvijestiti da je MZOŠ-a po prvi put donijelo, posebice zbog nekih problema koji su se javljali pri znanstvenim institucijama, Odluku o postupku odabira znanstvenih novaka na znanstvenim projektima (13.travanj 2005. godine), te 21.travnja 2005. godine o tome dopis poslalo svim Visokim učilištima, javnim znanstvenim institucijama te drugim znanstvenim organizacijama kako bi ovaj cijeli postupak bio jasan za svaki pojedinačni slučaj. Sva rješenja su objavljena na web stranicama MZOŠ-a. 
 
I za kraj još dva praktična pitanje: 
 
Početkom prošle godine, na konferenciji o mobilnosti mladih znanstvenika u Europi , susreo sam se sa gospođom Stefaniom Bettini (nadam se da je točno ime i prezime), tadašnjom povjerenicom EU komisije za znanost koja je tamo predstavljala European mobility portal. U razgovoru mi je obećala osobno doći u RH , predstaviti nam projekt i pomoći nam da se uključimo u dotični projekt nakon što službeno postanemo država kandidat za EU. Kontakte sam prenio ministarstvu no iako smo službeno kandidati od 6. mjeseca prošle godine, RH nije ušla u dotični projekt iako su tamo i Bugarska i Rumunjska i Turska, čak i Izrael. Moje pitanja glede ove problematike je: 
 
#29(e) Kome se u ministarstvu mogu javiti kada ostvarim ovakve kontakte?
 
 
U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa možete se javiti Odjelu za europske integracije (01/4594-444),koje administrira programe Europske zajednice otvorene Republici Hrvatskoj. U slučaju posebno važne informacije koja ne može čekati odgodu javite se dr.sc. Radovanu Fuchsu, pomoćniku ministra za međunarodnu suradnju (radovan.fuchs_at_mzos.hr)  
 
#29 (f) Kada će ministarstvo staviti na svoju web stranicu koji su nam sve projekti i pretpristupni fondovi u EU otvoreni danom dobivanja statusa zemlje kandidata EU? 
 
Informacije o programima Europske zajednice koji su otvoreni Hrvatskoj unutar djelokruga Ministarstva možete pronaći na stranicama Ministarstva www.mzos.hr/Europskaunija. 
 
#30. Gospodine Ministre, kako komentirate današnji članak u Večernjem listu o vašim rezultatima u obrazovanju (http://www.vecernjilist.hr/newsroom/news/croatia/265408/index.do) pod naslovom: U školskim torbama - prazna obećanja. 
 
Posebice me zanimaju dvije teme spomenute u tom članku: 
1. "Kao poseban problem spominje nervozu i strah zaposlenih u školama da bi mogli ostati bez posla. Ljudi se boje da će dobiti otkaz ako kažu što misle, ako rade drukčije i naprave iskorak, boje se kritički misliti i svoje misli glasno izreći." Citat iz članka 
 
Da li mislite da u takvim uvjetima profesori mogu kvalitetno raditi svoj posao? 
 
2. Komentar iz članka: 
"Nema sumnje da ministar hoće, ali problem je što ne zna. No ni to ne bi bio problem da ima ekipu najbližih suradnika koji znaju i mogu. Kako to nije tako, a sam je slagao i postavljao ljude, sam je i odgovoran za rezultate. Upozorava također da se ministar ne može stalno "skrivati iza mišljenja struke" i da u nekim situacijama mora preuzeti odgovornost za donošenje odluke." 
 
Kako komentirate takva mišljenja o vama i vašim najbližim suradnicima, te da li mislite da postoji problem prevelikih obećanja koje ste dali javnosti, a malo se na kraju dogodilo. U članku postoji lista od 15 vaših javnih obećanja koja nisu ispunjena. 
 
Hvala na odgovorima.
 
 
Poštovani gospodine Đikić: 
Osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj u nadležnosti su općina, gradova i županija i do sada se nije dogodio niti jedan otkaz glede iznošenja vlastitog mišljenja ili slično. Dapače, nadležni su pokušali doznati o kojim konkretnim slučajevima anonimni izvor podataka koji navodite govori kako bi se takovoj osobi eventualno pomoglo, no bilo je bezuspješno. 
Nitko od mojih suradnika ne živi u uvjerenju da će u trenucima provođenja reformi biti hvaljen od svih, no promjene u sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj vjerojatno po prvi put ne provodi ministar političkom odlukom već je na npr. u izradi Hrvatskog obrazovnog standarda za osnovne škole radilo više od 600 osoba uključujući nastavnike, profesore, pedagoge, psihologe, metodičare, sveučilišne profesore, akademike, znanstvenike s vodećih hrvatskih instituta itd. Na posljetku upravo ovih dana smo i od nezavisnih međunarodnih stručnjaka kao i vodstva Svjetske banke koje je uključeno u reforme u više od 90 država dobili zeleno svjetlo za naš program razvoja sustava obrazovanja u Republici Hrvatskoj u periodu 2005-2010 godina te uz Poljsku smo jedina država u Europi koja je prema njihovom mišljenju „ zbog jasne strategije i vizije sustava obrazovanja“ dobila iznimno povoljne uvjete pregovaranja od kojih ističem i jednu koju inače Svjetska banka ne financira, a to su kapitalne investicije sa svrhom uvođenja jednosmjenskog rada u hrvatske škole. Glede članka koji ste izdvojili spomenuti ću Vam samo dvije vrlo indikativne stvari. Najmanje 10 godina je potrebno intenzivnih ulaganja kako bi sve škole u RH počele raditi u jednoj smjeni, a u članku se kritizira da to nije učinjeno u prvoj godini mandata. Druga je informacija da nakon članka o kojemu govorite sljedeći dan izlazi informacija o mojoj mogućoj kandidatura za „gradonačelnika Zagreba“. Vama zahvaljujem što pomno pratite cijelu vertikalu obrazovanja za koju sam zadužen i pozivam Vas da nam pomognete korisnim savjetima i sugestijama.  


#34: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-05-04 16:04:49
Buduci da sam ja nekako postavio najvise pitanja, zahvalio bih se i osobno Ministru. Moram priznati da je njegova spremnost da nam se stavi na raspolaganje dobrodosla promjena u sustav rada i odnosa prema javnosti nasih javnih djelatnika. Moram takoder priznati da sam ocekivao da ce on pokusati diplomatski izbjeci neka pitanja sto, iako neki odgovori mozda ne mogu u potpunosti zadovoljiti, svakako nije bio slucaj. 
Za nadati se je da ce se dijalog izmedu ne samo Ministra nego i drugih djelatnika sustava znanosti u Hrvatskoj sa sirom akademskom zajednicom nastaviti i produbiti, a sa ciljem da zajedno iznademo nacina da nam svima skupa (posebno studentima) zivot i rad na nasim Sveucilistima i institutima budu sto bolji i laksi.


#35: Puzevim koracima(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-05-06 19:37:56
Zahvaljujem se gospodinu ministru na dogovoru. 
Drago mi je da je ministar bio potpuno jasan i da svojim odgovorom pojasnjava nacin na koji se provodi ?povijesni povratak znanstvenika?. 
 
- Kriteriji izvrsnosti su uglavnom poznati  
- Svaki vid izbora je dobar ako da rezulatate bolje od dosadasnjih 
- Osobni kontakti su jako bitni, ako ne i presudni, pa tako i moji kontakti 
- Otvoreni natjecaj, nije neophodan, dovoljan je naputak ministra, a odabir ce se provesti komisije Sveucilista 
- Madjunarodni natjecaj bi mozda bio dobar ali moze se i bez njega (to je sigurno u skladu s Hrvatskim zakonima) 
 
Dosta vremena sam vec u inozemstvu i prosao sam kroz dva otvorena natjecaja, no za ovakav nacin oglasavanja i odabira pak nisam cuo.  
 
Za povratak sam jako zainteresiran, a do informacija o tome kako sve skupa izgleda je jako tesko doci. Voditelji studija nemaju odgovore na pitanja koja sam postavio u svom inicijalnom kontaktu koji sam uputio na tri medicinska fakulteta u Hrvatskoj (odgovor sam dobio od jednog), a to vjerojatno jer dekan Dr. Boban ima odredjenu zelju za mojim povratkom. 
 
Nije jasno kakvu potporu daje ministarstvo, sto je sa pocetnim novcem (startup). Da se ne radi o osnivanju novih znanstvenih grupa, zakljucio sam iz razgovora s Dr. Petroveckim tijekom travnja u Ministarstvu. 
Naime, kandidatu kojeg predlozi Sveuciliste  
- otvara se suradnicko mjesto  
- on ceka izbor u znanstveno zvanje (to ovisi o nastavnoj satnici studija i potrebe za novim nastavnikom na odredjenoj katedri 
- nakon izbora u zvanje, moze prijaviti svoj project na ministarstvo za procjenu i odobravanje financiranja 
-nakon odobrenog projekta moze zatraziti novaka na project 
 
Ne znam da li sam izvukao dobar zakljucak, no izgleda mi da ovom postupku nije cilj ponuditi odabranim kandidatima paket potpore (prostor, oprema, pocetni novac, te studenti-novaci) kojeg bi oni imali pri povratku.  
U gore navedenom nacinu povratka ne vidim potporu u prijelaznom periodu u kojem bi se odabranim kandidatima pomoglo da sam proces povratka sto manje pogodi njihov znanstveni rad. 
Vazno je i istaknuti da je za ovaj proces (koliko se sjecam) objavljena informacija o pomoci svjetske banke u iznosu od 5 miljuna eura, tako da i ta sredstva postoje. 
 
U vise odgovora na pitanja gospodin ministar Primorac kaze da ocekuje savjete i konstruktivnu pomoc a ne samo kritike, no kada te savjete dobije, uglavnom ih izbjegava i ne komentira. Ovdje mislim posebno na savjete mladjih profesora objavljenih u hrvatskim novinama a glede prijedloga nacina formiranja novih znanstvenih grupa. 
Misljenje da je svaki odabir dobar ako da rezultate bolje nego dosadasnji, mi se posebno svidja, ono nas sigurno vodi naprijed puzevim koracima. 


#36: «STUDIJA OPRAVDANOSTI POBOLJŠANJA Ocjena: -1, Suvisno
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-02-20 19:36:26
Štovani g. ministre, 
03. 01. 06. sam Vam poslao sažetak privatno-poduzetničke studije izrađene još 2000-te, sa željom da Vam obrazložim jednostavnost realizacije: 
 
«STUDIJA OPRAVDANOSTI POBOLJŠANJA RASVJETE, U STARIJIM HRVATSKIM ŠKOLAMA», 
(SAMO ZAMJENOM SVJETILJAKA NA ISTIM RASVJETNIM MJESTIMA): 
 
- Zbog kvalitetnijeg obrazovanja, - bolje uočavanje teksta na ploči/klupi; 
- Zbog zaštite dječjega vida, - bolja rasvijetljenost bez bliještanja ; 
- Zbog uštede električne energije, - koja financira investiciju; 
- Zbog ekološkog pristupa i ekološkog obrazovanja o štednji; 
- Zbog zadovoljenja HTZ propisa i IEC preporuka; 
- Zbog rasterećenja rasvjetne instalacije, - oko 4 puta; 
- Zbog višestruko smanjene potrebe održavanja rasvjete, - 20.000 sati trajni izvori. 
 
Zamjenom svjetiljaka, tzv. školskih visilica 300 W sa žarnom niti (15 lm/W) trajnosti 1000 sati, ispod kojih je na školskim klupama izmjerene rasvijetljenosti 70 lx, suvremenim svjetiljkama s najsuvremenijim izvorima svjetla (104 lm/W) trajnosti 20.000 sati, s proračunom srednje rasvijetljenosti oko 450 lx, ne mijenjajući pritom uzidnu instalaciju i s istih priključnih mjesta za stare svjetiljke, ispunili bi se svi gore navedeni zahtjevi. 
Tim prije i tim lakše što bi realizaciju zamjene, uz stručnu pratnju i nadzor, mogli realizirati sami domari škola u vrlo kratkom vremenu. 
Iz prikupljenih podataka za 80 % hrvatskih škola dobile su se slijedeće interesantne brojke: 
- Prosječno godišnje korištenje rasvjete u hrvatskim školama je: 1601 sata/god. 
- Broj svjetiljaka sa žaruljom 300W u učionicama je: 35.349 kom 
- Broj školskih ploča rasvijetljenih običnim žaruljama 3x100 W je: 7.755 kom 
- Broj svjetiljaka sa žaruljom od 75 W (hodnici i sanitarije): 94.095 kom 
- Ukupna ušteđena instalirana snaga bi bila: 15,359 MW (mala elektrana) 
- Ukupna ušteda za vrijeme dok traju novi izvori (20.000 sati) je: 32.938.450 EU 
- Proračunski ukupni troškovi svih materijala i usluga su: 7.706.080 EU 
- Broj godina trajanja otplate kredita bi bio: 2,92godine 
- Godišnja ušteda svih škola bi bila: 2.636.723 EU/god. 
 
Pitanje je: Zar je moguće da u Vašem poslovnom okruženju nitko ne uočava  
jednostavnost rješenja navedenih problema? 


#37: Na # 36 Glasova: 1 (min. 3)
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-02-21 07:10:43
Da mogu dati ocjenu dao bih vam interesantno. Bit ce zanimlljivo cuti odgovor na vas prijedlog, no mozda budete cekali i duze nego sam ja cekao na odgovor za moju inicijativu za povratak. 
 
Naime, sada kad ste vratili ovaj post, pogledah i svoj komentar iznad vaseg ( # 35 ), te se nisam mogao oteti dojmu, da ono sto sam pisao tada prije 9 mjeseci, jos uvijek drzi vodu, i da bih i danas stavio slican komentar a na osnovi puno vise informacija.  
 
Komentirati me potaklo REAGIRANJE MINISTARSTVA ZNANOSTI NA EMISIJU ´NEDJELJOM U 2, kao sto pise 
 
( Što se tiče povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva, željeli bismo naglasiti da se samo u posljednje dvije godine javilo 16 znanstvenika koji već rade, odnosno žele živjeti i raditi u Hrvatskoj, stoji u priopćenju.) 
 
Ako je ovo odgovor, onda NE da se nije daleko otislo, vec se nije pomaklo s mjesta. Smjesna je izjava o nabrajanju znanstvenika koji imaju zelju za povratak, a toboze, neki vec rade, neki zele natrag. 
Tu vidim i sebe, pa ako je spominjanje ovih 16 (sesnaest slovima) posluzilo za reklamu uspjeha ministarstva, ja broj smanjujem, na 15. 
 
Iz razloga nevedenih u postu 35, a izmedju ostalog zbog toga sto nitko od ovih sesnaest nije odabran na javnom natjecaju, vec je natjecaj otvoren za njih nakon sto su odabrani.  
Iz osobnog iskustva znam da se na pisma namjere ne odgovara, a kamoli da se uspostavi komunikacija. O otvaranju natjecaja ne treba govoriti, kandidate se upucuje na osobne kontakte. 
Gospodo u ministarstvu, bolje bi islo da ste izdali uputstvo-brosuru (moze i s crvenim koricama) "kako i kome kucati na vrata za povratak", Koga moliti, koga kumiti, s kim se umreziti i kome duzan biti". 
Ne hvala 16-1=15. 
 
Ivo Kalajzic  


Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.

   znanost.org
   CONNECT
   Nebo na Poklon
   Svemirsko ljeto 2007
   Ljetna skola astronomije
   Ljudski boravak u Svemiru
   Sastanak FHA 2007
   Skola Medijskog Pracenja
   Casopis INDECS
   SIWA 2007
Teme:  Minimalni uvjeti za izbor u znanstvena zvanja
Dogadjanja
No Latest Events


Rasprave o 2. kongresu hrvatskih znanstvenika

Kalendar dogadjanja
September 2007
M T W T F S S
27282930311 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
This month

Zadnje komentirano
The future of research universities
(2 kom., prije 3 hrs.)
Završeno edukacijsko ljeto u Višnjanu
(1 kom., prije 23 hrs.)
Tko su najbolji hrvatski PRovi u državnoj upravi?
(7 kom., prije 1 dan/a.)
Zoran i Maria Roca objavili u LAND USE POLICY
(18 kom., prije 1 dan/a.)
Mladi 'Ruđerov' genetičar rasvijetlio evolucijske zagonetke
(2 kom., prije 1 dan/a.)
Space Travelers Gather in Croatia for Historic Summit
(4 kom., prije 4 dan/a.)
GIREP-EPEC konferencija "Frontiers of Physics Education" i 1. ljetna škola "Syncro 07" u Rijeci
(2 kom., prije 4 dan/a.)
Reket u hrvatskom visokom školstvu?
(3 kom., prije 5 dan/a.)
Evolucija religije
(57 kom., prije 6 dan/a.)
Saša vs. Mladen: 'Povratnici od MZOŠ-a nisu dobili više od ostalih hrvatskih znanstvenika'
(5 kom., prije 7 dan/a.)

Tekstovi proteklih dana
Nedjelja
Saša vs. Mladen: 'Povratnici od MZOŠ-a nisu dobili više od ostalih hrvatskih znanstvenika'
Novi list: razgovor s connectovcem prof. dr. Franom Barbirom
Najveće pogreške evolucije
Subota
Forenzička genetika i molekularna antropologija u Splitu
Petak
Forum Ljudski boravak u svemiru
UKF - Potpora Stjecanje iskustva (2A)
Reket u hrvatskom visokom školstvu?
UKF - Potpora Posjet domovini (2B)
Srijeda
Prof.dr. Krainc o situaciji u MedILS-u
Utorak
Hrvatska znanost na europskom začelju

 
top


Disclaimer: poslane vijesti ne odražavaju nužno mišljenje Društva znanost.org, već individualnih članova connect zajednice. 2007.09.04. 12:56h CEST

 
johnsmith@fizika.pmfst.hr